Ratni zapovjednik obrane Zagreba tvrdi da nikada nije bio u zatvoru u Kerestincu
Foto: Hina
BIVŠI ravnatelj Vojne sigurnosno obavještajne agencije (VSOA) Darko Grdić, koji je 1991. bio zapovjednik obrane Zagreba, kazao je na ponovljenom suđenju za zlostavljanja u tzv. Konačištu ratnih zarobljenika u Kerestincu da nije bio nadređen zapovjedniku Kerestinca Stjepanu Klariću i da tamo nikada nije bio.
Grdić je posvjedočio da je zapovijedao postrojbama koje su osiguravale razne objekte po gradu, ali da nikada nije bio u Kerestincu, niti se kasnije kao šef VSOA-e bavio onim što se u Konačištu događalo.
Na pitanje tko je bio nadređen Klariću Grdić je kazao: "To bih i ja volio znati".
No, da je Klariću bio nadređen upravo Grdić, koji se u međuvremenu suočio s optužbama da je povezan s nestankom novca namijenjenog doušnicima VSOA-e, na sudu je rekao voditelje tehničke službe u Kerestincu Darko Rogić.
Odgovarajući na pitanja Klarićeve obrane Rogić je posvjedočio da su u Kerestinec dolazili obavještajci, među kojima i Josip Perković, ali i da je Klariću bio nadređen Gradić, zapovjednik obrane grada.
"Niti sam vas viđao tamo toliko, niti sam vas tukao"
Jedna od žrtava Kerestinca, Dobroslav Gračanin, Rogića je pitao zašto ga je u Kerestincu tukao, na što je svjedok kazao da s "tim nema veze". "Niti sam vas viđao tamo toliko, niti sam vas tukao", kazao je Rogić.
Zbog ratnog zločina u Kerestincu, odnosno zlostavljanja zarobljenika, sudi se bivšem zapovjedniku tzv. Konačišta Klariću i četvorici njemu podređenih vojnika koji su i na ponovljenom suđenju odbacili optužbe.
Klarić je krajem listopada 2012. nepravomoćno osuđen na tri i pol godine zatvora zbog zlostavljanja pripadnika neprijateljske JNA, ali i srpskih civila uhićenih uglavnom u okolici Zagreba i Siska. Zbog mučenja 34 ratna zarobljenika od prosinca 1991. do svibnja 1992. osuđena su i četvoricu Klariću podređenih vojnika. Dražen Pavlović, Željko Živec i Goran Štrukelj dobili su po godinu dana zatvora, a Viktor Ivančin dvije.
No, presudu je ukinuo Vrhovni sud ističući da je Županijski sud u obrazloženju presude pogrešno naveo da su se zločini dogodili tijekom unutarnjeg oružanog sukoba, a ne međunarodnog sukoba, odnosno agresije na Hrvatsku.