Foto: AFP

ČUVENI američki ekonomist Nouriel Roubini, poznat i kao Doktor Propast, u intervjuu za Bloomberg komentirao je najnovije bankarske skandale te je dao prilično apokaliptičnu prognozu raspleta krize u eurozoni i svijetu.

Kada ga je Bloombergova novinarka Caroline Connan upitala što misli o skandalu vezanom uz Barclaysovo varanje, Roubini se suzdržao od direktnog odgovora, ali je kazao kako se strukturalnim problemima koji su izazvali financijsku krizu još nitko nije pozabavio, aludirajući na banke koje u potrazi za profitom riziku izlažu sebe i sve oko sebe.

Prirodna je pobuda banaka da varaju i budu pohlepne

"Prirodna je pobuda banaka da još uvijek varaju i rade stvari koje su ili ilegalne ili nemoralne. Jedini način da se to spriječi jest razbijanje tih financijskih supermarketa. Kada unutar iste tvrtke imate komercijalnu banku, investicijsku banku, upravljanje imovinom, brokerstvo, osiguranje, rizike, derivative... onda nema Kineskih zidova između njih i postoje ogromni sukobi interesa", tvrdi Roubini.

Napominje kako je važnije obračunati se sa sistemom, nego s pojedinim igračima. "Banke su pohlepne. Banke su pohlepne već 100 godina. Nije sad bitno pitanje jesu li danas nemoralnije nego prije tisuću godina. Moramo osigurati da se one ponašaju na način da minimaliziraju ove rizike. Jedan od načina jest odvajanje tih aktivnosti kako bi se minimalizirao sukob interesa unutar pojedinih kuća. U protivnom će se te stvari stalno i stalno ponavljati", dodaje Roubini.

Ništa nismo naučili, zato nam prijeti potpuni slom

To, međutim, ne znači da i pojedinci ne bi trebali biti kažnjeni. Roubini smatra kako treba stvoriti što veće zapreke koje će bankara sprječavati da se ponašaju kako su se ponašali. Trenutno se postojeće kazne naprosto ne čine dovoljnima. "Nitko nije otišao u zatvor zbog financijske krize. Banke rade potpuno ilegalne stvari, a oni im u najboljem slučaju odrede nekakvu globu kao kaznu. Kad bi neki ljudi završili u zatvoru, onda bi neki drugi možda naučili lekciju. Ili kad bi nekog objesili na ulici", sugerira Roubini.

"Ništa se nije promijenilo. Banke koje su prije četiri godine bile prevelike da bi propale sad su još veće i sad pogotovo ne mogu propasti. Imamo još više sukoba interesa. Stvari su postale gore, a ne bolje", razočaran je američki ekonomist.

Govoreći o "široj slici", Roubini je upozorio kako bi postojeći rizici potencijalno mogli slomiti globalnu ekonomiju u 2013. godini. "Kolaps eurozone, recesija s dvostrukim dnom u SAD-u, usporavanje ekonomije u Kini i nadolazećim tržištima, potencijalni rat na Bliskom istoku... dogodine bismo mogli vidjeti globalnu savršenu oluju", upozorava.

Danas je situacija gora nego 2008. jer smo ispucali sva moguća rješenja

Roubini misli da je danas situacija puno gora nego 2008. godine, jer danas imamo financijsku i ekonomsku krizu kao i onda, ali nemamo više metaka, odnosno mjera s kojima bi rješavali problem. "Prije smo na raspolaganju imali nekoliko aduta, ali danas kvantitativna opuštanja nisu tako učinkovita jer je problem u solventnosti, a ne u likvidnosti. Fiskalni dugovi već su toliko veliki da ih svi moraju rezati, a ne povećavati. Ne možete raditi bailout banaka jer postoji političko protivljenje tome, a i države nisu dovoljno solventne za tako nešto. Nestaje nam zečeva koje možemo izvući iz šešira", dodaje Roubini.

"Ako se dogodi slobodni pad tržišta i ekonomije, mi naprosto više nemamo zaštitnih mreža ili adekvatnih mjera kojima bismo mogli ublažiti šok. U zadnje četiri godine potrošili smo sve metke, moglo bi biti gore nego 2008. godine", nastavlja Roubini.

Grčka dogodine izlazi iz eurozone, a moguće i Finska

Smatra kako se 2013. godine eurozona neće raspasti, ali misli kako u njoj više neće biti Grčke. "U roku od tri do pet godina postoji najmanje 40-50 posto šanse da dođe do raspada eurozone. Želim napomenuti kako bi osim Grčke, euro mogle napustiti i neke zemlje jezgre eurozone, i to samovoljno. Finska bi mogla otići prije Grčke, jer ne želi sve rizike preuzeti na sebe. Na periferiji bi to mogla biti Italija. Mnoge političke opcije misle kako bi za ekonomiju bilo dobro da se vrate na liru", zaključuju Roubini.