Foto: gold.org

INICIJATIVA novog Puta svila najnoviji je gigantski kineski makroekonomski impuls, nakon njihove fiskalne ekspanzije u 2008. i 2009. godini, i to tako da koriste ogromne devizne rezerve za kreditiranje infrastrukturnih projekata izvan Kine. To će naravno imati izniman utjecaj na gospodarski rast Kine i Azije, ali i na aukcije trezorskih zapisa u SAD-u, pa je već sada Japan zamijenio Kinu u vlasništvu kratkoročnih državnih obveznica SAD-a, odnosno državnog duga SAD-a, kaže Steen Jakobsen glavni ekonomist Saxo Banke.

"S obzirom da više neće ulagati u Europu i SAD te radi vlastitih ekonomskih poteza, Kina će utjecati i na povećanje troška kapitala jer će biti manje slobodnog novca u ekonomskom monetarnom sustavu, a zanimljivo je da je već sada kamatna stopa veća nego prije ECB-ovog početka programa otkupa državnih obveznica, na što djelomičan utjecaj ima i Kina. Ukupno gledajući, više kamatne stope i skuplja energija znače da brzo nestaju prednosti koje smo imali prije početka QE programa, što će dovesti do recesije u Europi, isto kao i u SAD-u koji će plesati na rubu recesije. SAD naime još nije doživio gospodarski zamah, ako ništa drugo, energetski sektor im to otežava", pojašnjava Steen Jakobsen.

Kinezi prikupljaju novac za "Put svile"

S obzirom na vlastite planove, Kina više neće sudjelovati u aukcijama jer neće imati viška novca koji žele reinvestirati u ostatak svijeta, odnosno već su započeli s rasprodajom akumulirane štednje radi novog infrastrukturnog projekta Puta svile. Osim rasta kamatnih stopa, rast će i cijena roba, ponajprije zlato.

"Očekujem da će zlato ove godine značajno porasti s postojećih 1225 na 1425 dolara, znači porast od čak 200 dolara. Tržište roba imat će sigurno najbolje rezultate među različitim imovinama za trgovanje na financijskom tržištu", procjenjuje Jakobsen.

Jakobsen kaže da se, prema njegovom iskustvu, na financijskom tržištu uvijek pokazalo da preokret i promjene dolaze iz Azije - 1987. to su bili Tokiyo i Japan, danas je to Kina.