Srdačan susret predsjednice Kolinde i predsjednika Pahora
Foto: Hina
HRVATSKA predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, austrijski predsjednik Heinz Fischer i slovenski predsjednik Borut Pahor započeli su rano poslije podne u Logarskoj dolini, na sjeveru Slovenije, trilateralni sastanak posvećen regionalnoj suradnji.
Riječ je o drugom takvom neformalnom sastanku predsjednika država triju zemalja. Prvi je održan u ožujku 2014. u Beču, kad su Pahor i Fischer razgovarali s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem.
Kako je priopćeno s Pantovčaka, susreti su zamišljeni kao razmjena mišljenja između država koje dijele iste vrijednosti, a danas će sugovornici ocijeniti dosadašnju suradnju i razgovarati o stanju na području jugoistočne Europe u kontekstu politike proširenja i aktualnim pitanjima u međunarodnim odnosima.
Nakon susreta predsjednici će održati konferenciju za novinare.
Ured slovenskog predsjednika, koji je snažan zagovornik regionalne suradnje i europske perspektive svih država na europskom jugoistoku, kao jamstva stabilizacije tog prostora, najavio je da će se razgovarati i o pogledima na budućnost Europske unije te o susretu u okviru tzv. procesa Brdo, koji je inicirala Slovenija. Na taj su susret regionalnih političkih čelnika, koji će se održati u lipnju u Crnoj Gori, pozvani i austrijski predsjednik Fischer i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Sadašnjost i budućnost Europske unije, međunarodni odnosi u svjetlu kriza u europskom susjedstvu i regionalna suradnja bile su glavne teme neformalnog sastanka slovensko-hrvatsko-austrijske trilaterale, na kojem su se u Logarskoj dolini okupili hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, austrijski predsjednik Heinz Fischer i domaćin susreta, slovenski predsjednik Borut Pahor.
Hrvatska je predsjednica na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon susreta rekla da se, među ostalim, razgovaralo o globalnim i sigurnosnim izazovima u svijetu i europskom susjedstvu, približavanju zemalja jugoistočne Europe Europskoj uniji, ali i o stanovitoj krizi vrijednosti u Europi te eroziji i skepticizmu prema samom europskom projektu i politici proširenja.
"Proširenje je osnažilo Europsku uniju i taj se proces treba nastaviti", rekla je hrvatska predsjednica, dodavši da Hrvatska podržava europsku perspektivu država u regiji, uz uvjet da "ispune sve kriterije" i provedu potrebne reforme, što su učinile i zemlje koje su u EU već ušle.
Napomenula je da Europa 70 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata i "20 godina poslije Srebrenice" svjedoči sigurnosnim ugrozama kao što je ukrajinska kriza, koju "treba riješiti na politički način, ali uz poštovanje ukrajinskog suvereniteta".
Odgovarajući na pitanja novinara o odnosima Hrvatske s državama u regiji, ponovno je naglasila potporu njihovu europsku putu, posebno BiH te mogućnost da tijekom pregovora BiH s EU-om i prilagođavanja europskim standardima budu riješena i neka otvorena bilateralna pitanja. Hrvatska, dodala je, neće postavljati ultimatume zemljama iz regije koje žele članstvo u EU, a s kojima ima otvorenih pitanja, ali očekuje snažnije napore u cilju njihova rješavanja, jer je taj proces posljednjih godina u zastoju.
Hrvatska je predsjednica najavila da se u Hrvatskoj u listopadu priprema skup na kojemu će biti riječi o prometnoj politici i energetici, u svjetlu traženja alternativnih energetskih izvora i pravaca.
Slovenski predsjednik Borut Pahor kazao je da zadovoljan što je i njegov drugi susret s hrvatskom predsjednicom pokazao da su među njima nastali prijateljski odnosi te da to treba i dalje razvijati.
Istaknuo da države regije na putu prema EU trebaju izvući pouke iz odnosa Slovenije i Hrvatske prema otvorenim pitanjima na način da je probleme bolje rješavati što prije, i prije članstva u Europskoj uniji, jer će u suprotnom oni postajati sve teži.
Pahor je istaknuo da Bruxelles na perspektivu europskog članstva država jugoistočne Europe ne smije gledati samo kao na "tehnički problem", nego tom pitanju treba dati potrebnu političku pozornost i pozitivne signale.
Rekao je da se raspravljalo o sadašnjosti, ali i o budućnosti EU-a, odnosno potrebnoj strukturi i promjenama koje ona treba ostvariti kako bi bila gospodarski još konkurentnija i sposobna parirati sigurnosnim izazovima.
Austrijski predsjednik Fischer istaknuo je da se Europska unija pokazala kao "vizionarski projekt" koji je Europi donio duge godine mira i stabilnosti pa ga zato treba "i dalje razvijati".
Rekavši da Austrija podržava uključenje svih država europskog jugoistoka u EU, posebice se založio za početak pregovora s Makedonijom, s tim da ona "članice EU-a mora uvjeriti da to zaslužuje".
"Ja želim da se politika EU-a strogo pridržava svojih načela, granice se mijenjaju jedino pregovorima i mirnim putem, a Rusija to nije poštovala", kazao je Fischer, napomenuvši da, iako jako cijeni prilog i žrtve koje je podnijela Rusija u 2. svjetskom ratu, neće nazočiti proslavi 70. obljetnice savezničke pobjede nad fašizmom u Moskvi nego će tamo biti austrijski veleposlanik u Rusiji.
Glede ukrajinske krize i odnosa s Rusijom, treba naći "pametan i prema budućnosti okrenut put", kazao je Fischer, ali i naglasio da problem nije samo ukrajinska kriza, već Europi prijeti sigurnosna erozija i s juga, u mediteranskom bazenu.
Troje predsjednika otkrilo je da su svoj idući susret dogovorili za kolovoz, prilikom foruma u Alpbachu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati