Foto: Hina

BIVŠI ministri financija, a sadašnji saborski zastupnici Ivan Šuker (HDZ) i nezavisni Slavko Linić ne dijele mišljenje ministra obrta, malog i srednjeg poduzetništva Gordana Marasa da je Hrvatska izišla iz recesije.

> Grčić i Maras žive u drugoj Hrvatskoj: "Hrvatska je izašla iz recesije, sve ide u pozitivnom smjeru"

Teorija

"On očigledno ne poznaje metodologiju, jer da bi se službeno reklo da je neka zemlja izašla iz recesije mora imati dva kvartala gospodarski rast", kazao je Šuker u petak novinarima u Saboru.

Podsjetio je da je Hrvatska dva uzastopna kvartala 2011. ostvarila gospodarski rast, ali da se to tada nije tretiralo kao izlazak iz recesije.

"Određeni pozitivni makroekonomski pozakazatelji to ne znače, jer vidjeli ste što se dogodilo u siječnju. Industrijska proizvodnja je pala za sedam posto i ako imate rast od tri i pol u drugom mjesecu, još uvijek ste 3,5 u minusu u odnosu na 1. siječnja", kaže Šuker.

Tumači kako je rast izvoza prije svega rezultat ulaska Hrvatske u EU, zbog čega mali i srednji posuzetnici lakše mogu svoje proizvode plasirati na europsko tržište, ali i promjene metodologije.

Praksa

Linić pak tvrdi da je proteklih godina izgubljeno 160 tisuća radnih mjesta. "Gubimo radna mjesta, sve manje imamo zaposlenih, tako da moramo shvatiti, recesija je još duboko, duboko ukorijenjena u gospodarstvo RH. Ponovno se diže nelikvidnost, ponovno je neplaćanje sve veće, a u isto vrijeme zbog otimanja novca jedinicama lokalne samouprave, koje je bilo suludi čin, jedinice lokalne samouprave obustavljaju daljnje ulaganje i investiranje, jer pokušavaju krpati svoje redovne obveze, koje su im temeljem zakona itekako velike", rekao je Linić.

Upozorio je da se obustavljaju investicije na lokalnoj razini i u željeznicama, da HEP uopće ne razmišlja o investicijama. "U INA-i, osim što imamo predsjednika NO-a koji ništa ne radi i ne brine se da se počne ulagati u rafinerije, mi nemamo tu bitnih ulaganja. Ono nešto ulaganja što vidimo, to je u Hrvatskim vodama, ali je to je premalo da bi mogli reći da napokon imamo rast potrošnje koji će utjecati na gospodarski rast, a to je investicijska potrošnja", kazao je Linić.

Veću potrošnju građana ne smatra rješenjem jer se, upozorava, najvećim dijelom ne kupuje hrvatska roba. "To sve pokazuje da nismo ni blizu prekida negativnih trenodva u gospodarstvu i da će nam trebati vremena", uvjeren je Linić.