Foto: Guliver Image / Getty Images

KORIŠTENJE internetom može uništiti vašu vjeru - zaključak je to studije koja pokazuje kako je veliki pad broja vjernika u SAD-u od 1990. godine u korelaciji sa sve većim porastom broja ljudi koji se koriste internetom.

1990. godine otprilike osam posto američke populacije izjašnjavalo se da nema nikakvih vjerskih opredjeljenja, a do 2010. godine taj se broj i više nego udvostručio te iznosi 18 posto. Radi se o brojci od čak 25 milijuna ljudi. Upravo zbog toga provedena je studija koja je pokušala pronaći razloge zbog kojih Amerikanci gube vjeru.

Sveučilišni profesor informatike Allen Downey ponudio je odgovor na ovo pitanje. Obradio je podatke iz generalne društvene ankete koja prati religiozne stavove u SAD-u od 1972. godine. Zaključio je kako postoji nekoliko faktora koji su pridonijeli tome da se sve manje Amerikanaca izjašnjavaju kao vjernici, ali najkontroverzniji od njih je sve češća upotreba interneta. Zaključio je kako je upravo korištenje interneta u posljednja dva desetljeća dovelo do sve manjeg broja vjernika u SAD-u.

Tijekom provođenja društvene ankete Amerikancima su postavljana pitanja poput "koja su vaše religijske preference" i "u kojoj ste religiji odgojeni". Anketa je također prikupljala podatke o dobi, stupnju obrazovanja, socio-ekonomskoj skupini kojoj ispitanik pripada itd. Nakon početka ere interneta, ispitanicima su se postavljala i pitanja vezana uz korištenje interneta, primjerice, koliko sati dnevno provedu surfajući i sl. Downey je u svom istraživanju koristio podatke iz ove ankete, odnosno analizirao je odgovore koje je dalo gotovo 9000 Amerikanaca.

Odgoj kao ključni faktor

Downey je pokušao utvrditi kako elementi poput odgoja, socio-ekonomskog statusa i obrazovanja utječu na religioznost ljudi. Zaključio je kako najveći utjecaj ima upravo odgoj, odnosno okruženje u kojem čovjek odrasta - ljudi koji su odgojeni u obitelji koja je religiozna najvjerojatnije će kada odrastu i sami prihvatiti tu religiju.

Ipak, broj ljudi odgajanih bez vjerskih uvjerenja je u padu od 1990. godine. U porastu je broj ljudi odgajanih bez vjerskih uvjerenja s 3,3 posto u 1980. godini do 7,7 posto u prošlom desetljeću.

Utjecaj na gubitak vjere ima i stupanj obrazovanja. Downeyjevo istraživanje pokazalo je da što je osoba obrazovanija, to je veća šansa da neće imati vjerskih opredjeljenja. Od 1980. godine postotak stanovnika s fakultetskim obrazovanjem porastao je za duplo, pa stoga ne čudi što je i to dovelo do sve većeg broja ljudi koji nemaju vjerska opredjeljenja.

Kako internet "ubija" vjeru?

Prema Downeyevim računicama, korištenje interneta odgovorno je za čak 25 posto slučajeva ljudi koji su "izgubili vjeru".

Tijekom 1980.-ih vrlo se mali broj Amerikanaca koristio internetom, a 2010. godine se čak 53 posto stanovnika koristilo internetom barem dva sata na tjedan, dok ih je 25 posto surfalo i do sedam sati na tjedan. Ovaj porast korisnika interneta i učestalosti korištenja podudara se s padom broja vjernika. Prema zaključku Downeyja, korištenje interneta danas ima gotovo jednak utjecaj na čovjekova vjerska opredjeljenja kao i odgoj.

"Za ljude koji žive u homogenim zajednicama, internet pruža mogućnosti pronalaska informacija o drugim ljudima i religijama, kao i mogućnost da s njima ostvare interakciju", objašnjava Downey.

Iako neki tvrde da je moguće da niti jedan od ova dva faktora nije izravno utjecao na smanjenje broja vjernika u SAD-u, već da postoji treći faktor, Downey odbacuje tu mogućnost. "Tijekom analize podataka u obzir smo uzeli sve moguće faktore, poput dohotka, obrazovanja, socio-ekonomskog statusa i ruralnih/urbanih okruženja, ali niti jedan ne pokazuje toliki stupanj utjecaja", objašnjava.

Jačanje kršćanske desnice kao faktor?

Dvojica profesora, Michael Hout sa Sveučilišta u New Yorku i Claude Fischer sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji tvrde da su otkrili još jedan faktor koji utječe na sve manji broj vjernika u SAD-u, a to je sve veći utjecaj kršćanske desnice u politici.

Hout i Fischer su došli do dva zaključka. Prvo, ako se sve više ljudi izdvaja iz "organiziranih religija", broj ljudi koji ne vjeruju u Boga nije drastično porastao. Drugo, skupina ljudi koji će se najvjerojatnije nastaviti izjašnjavati kao pripadnici određene religije su konzervativci.

Hout i Fischer tvrde da se veliki dio smanjenja religioznosti može pripisati liberalima i umjerenim građanima koji odbacuju sve veću povezanost između Crkve i konzervativne politike. "Zapravo govore da, ako organizirana religija predstavlja takve stavove, onda ne želim imati veze s njom", objašnjavaju.

Dodaju i da je vrlo važan faktor smjena generacija, odnosno činjenica da generaciju koja je živjela u vrijeme Drugog svjetskog rata sada zamjenjuju "baby boomeri", koji su sumnjičavi prema tradicionalnih autoritetima.