Foto: NOAA

TRAVANJ 2015. godine je četvrti najtopliji travanj na globalnoj razini. Taj je podatak u svom redovitom mjesečnom izvješću objavila američka Državna uprava za oceane i atmosferu (NOAA). Temperaturni podaci na globalnoj razini postoje od 1880. godine, prenosi Crometeo.

Prva trećina 2015. godine (razdoblje siječanj-travanj) je bila rekordno topla na Zemlji. Prosječna  je temperatura bila za 0.80°C viša od prosjeka za 20. stoljeće.

Zadnjih 12 mjeseci (razdoblje od svibnja 2014. do travnja 2015) je bilo najtoplije 12-mjesečno razdoblje na Zemlji. S temperaturnim odstupanjem od 0.75°C to se razdoblje izjednačilo s 12-mjesečnim periodom od travnja 2014 do ožujka 2015. godine. U protekle je dvije godine na Zemlji zabilježeno JE devet od deset najtoplijih 12-mjesečnih razdoblja (razdoblje od rujna 1997. do kolovoza 1998 je rangirano kao osmo najtoplije 12-mjesečno razdoblje na Zemlji).

Prosječna globalna temperatura kopna i oceana u travnju 2015. je bila  za 0.74 °C viša  od temperaturnog prosjeka  za 20. stoljeće. Ovogodišnji  je travanj trideset i deveti uzastopni travanj  koji je topliji od prosjeka (zadnji puta je travanj  bila hladniji od prosjeka 1976. godine. Posljednji mjesec koji je na globalnoj razini bio hladniji od prosjeka je bila veljača 1985. godine

Temperatura kopnenih površina na Zemlji je u travnju bila  za 1.11 °C veća od prosjeka za 20. stoljeće, a po tome je riječ o desetom najtoplijem  travnju.

Na Sjevernoj polutci travanj je sa temperaturnim odstupanjem od  +0.87 °C  bio peti najtopliji  travanj u znanoj povijesti. Na Južnoj polutci je sa temperaturnim odstupanjem od  +0.42 °C ovogodišnji  travanj rangiran kao četvrti najtopliji travanj .

Rekordna toplina u travnju je zabilježena na Kubi, dijelovima južnog Meksika, u manjim područjima na zapadu Južne Amerike, na jugu Brazila te u istočnoj Tanzaniji i dijelovima Mauritanije. U sjevernim krajevima središnje Rusije bilo je također znatno toplije od prosjeka, i za više od 5°C. Hladniji travanj od prosjeka je zabilježen u mnogim krajevima središnje i zapadne Australije, dijelovima juga Azije te središnjem dijelu sjevera Afrike kao i na istoku Kanade.

Prosječna temperatura svjetskih oceana u travnju 2015. je  također bila najveća  u povijesti mjerenja za mjesec travanj, za 0.60 °C viša od prosjeka  za 20. stoljeće koji iznosi 16.0 °C.

Rekordna je toplina zabilježena na dijelu sjeveroistočnog Pacifika, dijelovima ekvatorijalnog Pacifika, kao i na nekoliko područja na ostalim svjetskim oceanima. Rekordno je hladna površinska temperatura oceana zabilježena u dijelovima sjevernog Atlantika između Kanade i Velike Britanije.

Nad istočnim i središnjim dijelom ekvatorijalnog Pacifika jača klimatski poremećaj El Nino. Površinska temperatura oceana  je za 1°C viša od prosjeka u tzv. Nino 3.4 regiji.

A što nas očekuje u idućim mjesecima?

Prema dostupnoj tromjesečnoj prognozi temeljenoj na izračunima računalnog modela Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) iz Readinga u Velikoj Britaniji ljetni mjeseci (lipanj, srpanj, kolovoz) će u Hrvatskoj vjerojatno biti topliji nego što je uobičajeno, slično kao što je to bilo tijekom svakoga ljeta u ovome stoljeću, objavio je prije desetak dana DHMZ. Količina se oborine pritom predviđa manjom od prosjeka ili najviše oko njega, što pak znači da je mogućnost za onako kišovito ljeto kakvo je bilo prošle godine vrlo mala.

Znači, na cijelom se području Hrvatske u ljetnim mjesecima očekuje pozitivno odstupanje srednje tromjesečne temperature u odnosu na višegodišnje srednje vrijednosti. Pritom je u kolovozu izgledno najveće pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature od klimatološkog srednjaka u većini krajeva i to uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. I u lipnju i srpnju moguće je toplije nego što je uobičajeno, no pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature vjerojatno neće biti veliko, odnosno ponegdje, posebice na dijelu sjevernog Jadrana i u gorju, moguće je prosječno toplo vrijeme.

Ukupna količina oborine tijekom ljeta vjerojatno će uglavnom biti manja od prosjeka ili oko njega. Prema tromjesečnoj prognozi ECMWF-a, signal za manjak oborine u odnosu na višegodišnji srednjak najviše je izražen u kolovozu i to u većem dijelu Hrvatske. Valja istaknuti kako je u kolovozu na Jadranu prosječna količina kiše razmjerno mala pa se ne može isključiti mogućnost potpunog izostanka oborine ponegdje na moru, ponajprije u Dalmaciji. U lipnju je pak povećana vjerojatnost za količinu oborine oko ili čak moguće i malo veću nego što je uobičajeno mjestimice na sjevernom Jadranu.

Iako se tijekom ljeta predviđa toplije od prosjeka, to ne znači da u sljedeća tri mjeseca ne može biti kraćih hladnijih razdoblja, podsjeća DHMZ. Također, bez obzira na prognoziranu količinu kiše uglavnom manju od prosjeka ili oko njega, tijekom ljeta moguća su kraća razdoblja s lokalno većom količinom kiše i izraženijim pljuskovima kao posljedica jake konvektivne aktivnosti odnosno izraženijih grmljavinskih nevremena koja nisu neuobičajena u toplom dijelu godine.