Foto: Hina

OD MNOŠTVA predizbornih obećanja koje je Kukuriku koalicija promovirala pod nazivom "Plan 21", hrvatski je narod u tri godine njihova mandata dobio jedno veliko - ništa, a stanje u zemlji je gore no ikad.

Nezaposlenost

Oko pola milijuna Hrvata je bez posla. Na treću godišnjicu izborne pobjede Kukuriku koalicije statistički brojač HZZ-a zaustavio se na brojci 312.654 registriranih nezaposlenih, ali stvarni broj je daleko veći - treba tu ubrojiti i sve one "izbrisane" s burze. Osiguran posao dobili su jedino stranački uhljebi.

Brojka nezaposlenih je puno veća jer mnogi nezaposleni niti nisu registrirani na Zavodu. Iako HZZ i DZS uporno demantiraju procjene kako Hrvatska ima oko pola milijuna nezaposlenih, sasvim je jasno da svi oni koje se briše iz evidencije (u prosjeku 10.000 ljudi mjesečno) ne nestaju s lica zemlje samo zato što nisu više evidentirani na burzi (a nisu se ni svi vratili školovanju, otišli u mirovinu ili umrli).

Samo u listopadu ove godine iz evidencije nezaposlenih izašlo je 27.596 osoba, ali tek 14.403 ih je pronašlo posao. Ostalih 13.193 iz evidencije nezaposlenih je brisano iz "ostalih razloga".

U Hrvatskoj je u listopadu ove godine bilo 1.329.068 ukupno zaposlenih, što je za 18.664 osobe ili 1,4 posto manje nego u rujnu. U zadnjih pet godina prema posljednjim istraživanjima Hrvatsku napustilo 150 tisuća i to mladih, obrazovanih ljudi, objavljeno je ove godine u ožujku.

BDP pada 12 kvartala zaredom

Hrvatsko gospodarstvo palo je u trećem tromjesečju za 0,5 posto na godišnjoj razini. 12. je to kvartal zaredom da BDP pada. Za utjehu nam je da je to manji pad u drugom kvartalu i manji nego što se očekivalo. U drugom tromjesečju BDP je pao za 0,8 posto.

Recesija tako već šestu godinu zaredom trese hrvatsko gospodarstvo.

Zoran Milanović i Branko Grčić optimistični su i dalje. Premijer rast očekuje iduće godine, a potpredsjednik Vlade kaže kako bi se iduće godine ta situacija trebala okrenuti uz "pomoć svih ovih projekata koje smo pripremili i pripremamo.

Slične hazarderske prognoze udarnika Kukuriku koalicije slušamo još od 2011. godine. U srpnju te godine Slavko Linić je, pripremajući se da zasjedne u fotelju ministra financija, obećavao da će hrvatski BDP u 2012. godini rasti za barem tri posto.

Kako je to završilo, dobro je poznato: u 2012. hrvatski je BDP pao za dva posto. Liniću doduše treba priznati da je nakon preuzimanja vlasti revidirao prognozu; kad je postao ministar financija najavio je rast od 0,8 posto i toga se tvrdoglavo držao sve do samog kraja 2012. godine.

No, to mu nije bilo dovoljno da nauči lekciju. "Vlada čvrsto ostaje pri svojim prognozama o rastu za 0,7 posto", izjavio je Linić u svibnju 2013. godine. Te godine je BDP pao za jedan posto.

U listopadu 2013. godine, Linić je ispalio novu prognozu: "2014. će biti godina konstantnog rasta". Konačne podatke o kretanju BDP-a u 2014. godini nećemo imati još koji mjesec, ali očekuje se pad od 0,7 posto.

Hrvatska udruga banaka objavila je prognoze glavnih ekonomista šest vodećih banaka, koje pokazuju rast pesimizma te snižavanje prognoza za hrvatsko gospodarstvo.

U prognozama iz srpnja 2014. ekonomisti su u prosjeku očekivali pad realnog BDP-a za 0,7% ove i rast za 0,7% sljedeće godine.

Ekonomisti otvoreno prognoziraju neuspjeh fiskalne konsolidacije. Deficit opće države prema ESA metodologiji ove godine očekuju oko 5,7%, a sljedeće na gotovo neprimjetno manjih 5,5%.
Prognoza javnog duga podudara se s vladinom, što bi neizravno moglo značiti da i vlada očekuje približno iste brojke kada se prevedu na međunarodno usporedive ESA standarde.

Omjer javnog duga i BDP-a iznosit će oko 82% potkraj ove, i oko 87% potkraj sljedeće godine. Tekući račun bilance plaćanja ostat će u suficitu između 0,7% i 0,8% BDP-a, a krediti privatnom sektoru nastavit će pad po stopi od 1,3% ove godine, dok se u 2015. očekuje njihova stagnacija.

Korupcija

Jedan od najštetnijih promašaja Milanovićeve Vlade je pljačka kroz predstečajne nagodbe koju su pravdali "spašavanjem radnih mjesta", a kojom se spasilo jedino povlaštene dok su brojne male tvrtke uništene, milijunski dugovi velikima oprošteni, a radnici su na kraju cijele priče završili na ulici.

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama već je triput mijenjan otkad je donesen 2012. godine, da bi na kraju zbog predstečajnih nagodbi Slavko Linić izletio iz Vlade. Sve te kontroverze rezultirale su novim zakonskim izmjenama prema kojima će predstečajne nagodbe biti regulirane novim Stečajnim zakonom.

Da se predstečajne nagodbe koriste kao instrument za pogodovanje odabranom krugu poduzetnika Index je počeo upozoravati još u vrijeme dok je bivši ministar financija Slavko Linić bio na vrhuncu svoje moći.  Među spornim predstečajnim nagodbama su one za Varteks, TOZ Penkalu, EPH, Taxi Cammeo, Dalekovod, Ecooperativu, Vino Ilko, Sportinu, Bitechnique, Magmu, Vox, Kerum, Hotele Novi, VIAM...

Uostalom, Linić je iz Vlade izletio upravo zbog jedne od afera oko predstečajnih nagodbi. Milanović ga je smijenio kada je u medije procurila informacija da je predstečajnom nagodbom tvrtke Spačva država oštećena za 27 milijuna kuna. Naime, Linićevo Ministarstvo financija od Spačve je 33,5 milijuna kuna kupilo poljoprivredno zemljište koje, prema procjeni Porezne uprave, vrijedi tek oko šest milijuna kuna. Ovu transakciju odobrio je i sam Linić.

Borci protiv korupcije također pod SDP-ovom vlašću nisu dobro prošli. Najnoviji primjer je uhićenje šefice zadarske Porezne. Stoja Mučaji godinama je upozoravala na nezakonitosti i kriminal u Zadru i u Poreznoj upravi. Zbog toga je prije 14 godina jedva preživjela pokušaj ubojstva, a proteklih godinu dana našla se na meti Rena Sinovčića i njegovih medija jer je upozoravala da bi se istražni organi trebali pozabaviti predstečajnom nagodbom Voxa, ali i pretvorbom NK Zadra. Upravo je ona otkrila kako predstečajna nagodba Sinovčićeve tvrtke nije u skladu sa zakonom, a prošle godine je Ministarstvu financija uputila i primjedbe na 21 milijun kuna sumnjivih Zebićevih potraživanja, no nakon svega ona je završila zajedno s njim u Remetincu.

Pogodovanje Paviću

Putem predstečajne nagodbe koju je Paviću odobrio bivši ministar financija Slavko Linić, EPH-u su izbrisani milijuni kuna duga, što od strane države, što od strane drugih vjerovnika koji su bili prisiljeni otpisati dio potraživanja. Samo je Ministarstvo financija oprostilo EPH-u više od pola milijuna kuna duga, a to nije sve što je država oprostila Paviću - na popisu vjerovnika se nalazi i nekoliko državnih tvrtki, a osim EPH dugovanja prema državi imaju i tvrtke kćeri EPH. Istodobno, Jutarnji list je provodio kampanju kojom je hvalio Slavka Linića, Branka Šegona i institut predstečajnih nagodbi napadajući pritom svakoga tko je predstečajne nagodbe razotkrivao kao kriminal.

Na pljačku stoljeća odmahivali su rukom

Premijer Milanović šutio je na sve ono na što je Index upozoravao u predstečajnim nagodbama. Milanović je ostao nijem i kada je DORH intervenirao i zaustavio predstečajnu nagodbu  Drvne industrije Čazma (DI Čazma) koju vodi Ratomir Radaković čiji je otac čelnik Erste Banke Petar Radaković. 

Ništa za Milanovića nisu značila ni upozorenja suca Trgovačkog suda Mislava Kolakušića koje je ovaj više puta iznio u javnosti. Nitko iz SDP-a nije podigao glas kada je Pravni fakultet proglasio Zakon o predstečajnim nagodbama - koruptivnim. Linić ih je proglasio - neprijateljima.

Cijelo to vrijeme SDP je držao leđa najkontroverznijem ministru koji ih je "javno pljuvao u lice" šaljući poruku o neradnicima u Vladi, te javnom izjavom da se od svojih korumpiranih prijatelja neće rastati.

A kako bi i mogao?

Taxi Cammeo

Vladimir Minovski iz Taxi Cammea je tvrdio za Index da zahtjev za predstečajnom nagodbom nije  pokrenut zato jer je to bio jedini "pojas za spašavanje" već zato jer su vidjeli kao dobru mogućnost da konsolidacijom i potrebnim restrukturiranjem dobiju "određen vjetar u leđa". Država je u predstečajnom postupku oprostila tvrtki Taxi Cammeo ogromnih 7,5 milijuna kuna, a za to vrijeme Minovski je obnovio cjelokupni vozni park. Oproštene su mu i kazne Državnog inspektorata!
 
Porezna je uprava u predstečajnoj nagodbi za Cameo d.o.o. otpisala 50 posto duga, dok preostali iznos ide na otplatu na 60 mjeseci uz kamatnu stopu od 4,5 posto godišnje uz poček od jedne godine. Mnogi su uvjereni kako se Cammeo našao o povlaštenom položaju.

Marina Lovrić Merzel

Istraga protiv Lovrić Merzel otvorena je zbog sumnje da je svoju županiju oštetila za više od 10,5 milijuna kuna, a u međuvremenu je nekoliko puta proširivana.

Osim plaćanja savjetnika, na što je potrošeno oko šest milijuna kuna, tereti ju se da je zgradu Hitne pomoći preplatila za četiri milijuna kuna, da je trošila javni novac na zabave, privatne troškove plaćala službenom karticom te raskinula dogovor o prodaji Cesta Sisak, oštetivši županiju za još 200.000 kuna.

Istraga protiv nje zadnji je put proširena u srpnju zbog sumnje da je od poduzetnika Željka Žužića primila 100.000 eura mita koje je pokušala prikriti kupnjom i uređenjem stana u Zadru, upisanog na njena nećaka Dalibora Rožankovića.

Hrvatska - Najgora od najgorih

Prema Bloombergovoj listi "21 najbjednija zemlja svijeta" (u obzir su uzete zemlje za koje su imali dostupne najnovije podatke o nezaposlenosti i inflaciji), Hrvatska se uspela na visoko sedmo mjesto! To je samo još jedan od dokaza da nesposobna SDP-ova Vlada iz dana u dan sve više upropaštava zemlju i vodi Hrvatsku prema samom dnu.

Institut Cato u analizu je uključio 90 zemalja, a indeks bijede koja vlada u pojedinoj zemlji izračunat je na osnovu stope inflacije, kamatnih stopa, stope nezaposlenosti te stope rasta BDP-a. Hrvatska je na toj listi zauzela 15. mjesto.

Ugledni britanski časopis The Economist Hrvatsku je svrstao među deset najgorih ekonomija u 2014. godini. Zbog promašene ekonomske i fiskalne politike Vlade, Hrvatska našla u društvu Cipra, Ukrajine, Portorika, Libije, Srednjoafričke Republike, Venecuele, Gvineje, Argentine i Barbadosa.
Isti je list prognozirao da ćemo iduće godine biti među 15 najsporijih rastućih ekonomija u svijetu. Predviđa se da bi Hrvatska mogla ostati jedna od najslabijih europskih ekonomija u razdoblju između 2015. i 2019. godine.

Prema ljestvici Indeksa percepcije korupcije koju je predstavio Transparency International Hrvatska je zauzela 61. mjesto od 175 zemalja na svijetu. Kada se gleda samo Europa, Hrvatska je među pet najkorumpiraniji zemalja na području EU.

Prema podacima Euromoneya Hrvatska je sve bliže najrizičnijim zemljama za bankrot. Još nismo na listi najugroženiji, no zauzeli smo peto mjesto u porastu rizičnosti.

Država je na rubu bankrota - Milanovićeva je Vlada u samo tri godine povećala javni dug za 70 milijardi kuna, a broj blokiranih građana veći je iz mjeseca u mjesec - prema posljednjim podacima, u blokadi je gotovo 320 tisuća građana, koji duguju 28,99 milijardi kuna.

Nepromišljene izjave

"U Hrvatskoj nije problem pun želudac. Ljudi i djeca imaju pun želudac, pitanje je samo čega. Nemojmo biti takvi populisti i govoriti da ljudi u Hrvatskoj gladuju", ispalio je premijer Milanović u Saboru. Nije premijer vidio redove u pučkim kuhinjama i djecu koja od nastavnika traže hranu.

Val reakcija uslijedio je i nakon Milanovićeve izjave: "Očigledno smo svi prepušteni slučaju, a država koja je prepuštena slučaju je slučajna država".

Mnogi su bili optimistični i puni nade u budućnost kada je kazao: "Čak i da ne radimo ništa, nešto će se dogoditi" i "Kad odem s vlasti želio bih da me ljudi ne pamte po ničem".

Prilikom strašnih poplava koje su pogodile sela u Slavoniji Milanović je još jednom dokazao da mu je jezik brži od pameti.

"Sreća u nesreći da su nastradali Gunja, Rajevo Selo i okolna mjesta. Ma, nije sreća, ali recimo sreća u nesreći", kazao je Milanović prilikom obilaska poplavljenih područja.

Skandal je izazvala i izjava o puknutoj cijevi.

"Meni je prošle godine pukla cijev u kući", kazao je Milanović objašnjavajući da zna koliko dugo treba isušivaču da izvuče vlagu.

Kolegica iz Vlade, Milanka Opačić, kazala je kako je, kad su u pitanju gladna djeca, "riječ o djeci najvećim dijelom romske populacije i jednog dijela ljudi koji nemaju riješeno državljanstvo u RH" pa im sukladno tome ne mogu dati socijalnu skrb.

Veliki dio studenata i onih koji su kruh otišli zarađivati izvan granica države pobjesnio je nakon izjave ministra Vedrana Mornara da bi studenti koji su se školovali na račun države trebali ostati neko vrijeme u Hrvatskoj ili vratiti novac ako odu van. Zanima ih gdje bi radili!?  

"Smatram da bi bilo razumno da se studentima koji se školuju na račun države uvede obveza da ostanu neko vrijeme u Hrvatskoj ili da vrate novac ako odu van. To su napravile puno demokratičnije zemlje nego Hrvatska, kao Engleska na primjer. Meni bi to bilo razumno. Jasno je da su neki protiv. Meni se čini da je etično da čovjek u kojeg se uložilo 200, 300, 400, 500, 600 tisuća kuna, koliko košta prosječni studij, da bar kroz porez vrati dio tog novca. ja bih da se svakom studentu izda račun koliko košta godina i da na računu piše da je sto posto platila država", rekao je ministar Mornar.  Odgovarajući na pitanje o tome što mladima preostaje, kada u Hrvatskoj ne mogu naći posao nakon fakulteta, Mornar je istaknuo kako smatra da bi svaki student tijekom studija trebao dobiti toliko znanja koliko će mu biti dovoljno da može sam pokrenuti start-up.

"Ne obećavamo čuda, ali ono što smo obećali to ćemo i ispuniti"

I dok je stanje u Hrvatskoj nikad gore, pojedini ministri na treću godišnjicu izborne pobjede Kukuriku koalicije daju izjave s ružičastih oblaka nekog drugog planeta.

Jedan od njih je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, koji je govoreći o uspješnosti Vlade u tri godine mandata izjavio: "Ja sam osobno zadovoljan. Moglo bi biti i više, posebno kada je riječ o okretanju krivulje BDP-a prije svega, međutim, ni BDP nije toliko važan koliko je važno da smo u ove 3 godine uspjeli ono što mnoge druge zemlje nisu, a to znači prije svega zaštititi socijalne troškove, da se ne režu socijalna davanja i mirovine".

Jednako je optimističan bio i njegov kolega, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak: "Očekivanja građana i nas samih su bila daleko veća, ali ponovit ću, u okvirima mogućeg mislim da smo jako puno napravili".

I ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras smatra kako se u Hrvatskoj živi bolje nego prije: "Ova koalicija može čista obraza od građana tražiti novi mandat. Zemlja je bolja nego prije 3 godine, nismo ništa ukrali za razliku od onih prije nas. Građanima možemo reći da smo radili najbolje što smo mogli".

"Ne obećavamo čuda, ali ono što smo obećali to ćemo i ispuniti", navela je Vlada u "Planu 21" iz 2011. godine. Danas je, nakon svega što su napravili, čudo jedino što Hrvatsku može spasiti.