U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana: "Skupite hrabrost i nemojte trpjeti nasilje!"
Foto: Srećko Niketić/Cropix
SIGURNA kuća Istra i Županijsko povjerenstvo za ravnopravnost spolova organizirali su mimohod s transparentima "Stop nasilju" povodom sutrašnjeg dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Od 2001. godine ubijene su 204 žene unutar obitelji, 138 od ruku partnera. Mimohod je išao od Foruma do tržnice, gdje je u spomen na ubijene žene žrtve obiteljskog nasilja pušteno oko 150 crnih balona.
Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uputio je sljedeću poruku:
"Ove godine navršava se tužna, trinaesta obljetnica od brutalnog ubojstva triju žena na Općinskom sudu u Zagrebu. Tijekom sudskog ročišta ubijene su sutkinja Ljiljana Hvalec, odvjetnica Hajra Prohić i Gordana Oraškić, čija je brakorazvodna parnica bila u tijeku i čiji je suprug počinio taj strašan zločin.
Na žalost, moralo se dogoditi teško ubojstvo da Republika Hrvatska proglasi Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koje je duboko ukorijenjeno ne samo u hrvatskom društvu, već i u cijelom svijetu. U posljednjem je desetljeću stradalo više od tri stotine žena, čiji su ubojice
bili bračni partneri, supruzi, sinovi ili članovi obitelji. U manjoj mjeri, žrtve su i muškarci, ni o tome ne treba šutjeti.
Unatoč pozitivnim zakonskim promjenama i strategijama za suzbijanje nasilja u obitelji, broj žrtava obiteljskog nasilja se ne smanjuje. Samo u prvoj polovici ove godine ubijeno je sedam žena i evidentirano šest pokušaja ubojstava.
Svakodnevno mi se obraćaju ženske udruge, ali i žrtve nasilja, i duboko sam svjestan činjenice da u provedbi donesenih zakona ima mnogo problema. Osobito su traumatična suočavanja žrtve i nasilnika tijekom sudskih postupaka. O toj činjenici uvijek treba voditi računa i primijeniti postupovna pravila koja takve slučajeve izbjegavaju ili olakšavaju. Isto tako, uvijek kada
je to potrebno, valja primijeniti mjere zaštite žrtava, posebno udaljenjem nasilnika iz zajedničkog doma i korištenjem drugih preventivnih mjera.
Posebno je važno da državna tijela, uz suradnju nevladinih organizacija, koordinirano rade na prevenciji nasilja. Kroz obrazovni sustav potrebno je graditi svijest o neprihvatljivosti nasilnog ponašanja. Te aktivnosti treba usmjeriti prema mladim generacijama, posebno mladim muškarcima.
Zbog toga sam se i osobno pridružio Mreži muških lidera svijeta u borbi protiv nasilja nad ženama koju je 2009. pokrenuo Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Ban Ki moon. I dalje veliki broj žena ne prijavljuje nasilnika. Mnoge se za taj korak odlučuju tek nakon višegodišnjeg nasilja i patnje. Stoga, i kao suprug i otac, posebno poručujem mladim ženama koje tek stupaju u veze ili brakove: Nikada nemojte trpjeti niti jedan oblik nasilja i nikada nemojte šutjeti o tome. Skupite hrabrost i progovorite – ne samo zbog sebe, nego i zbog svojih kćeri ili prijateljica kojima se već sutra može dogoditi isto.
Snažno ću se zalagati da sve nadležne institucije dosljedno primjenjuju zakone i pruže pomoć i zaštitu svim ženama žrtvama nasilja, kao i da svi nasilnici budu primjereno kažnjeni", kazao je predsjednik Josipović.
Šutnja o nasilju ukorijenjena je u svakoj pori modernog društva
"Uvriježeno mišljenje kako je ono što se događa unutar četiri zida privatna stvar u koju ne treba zabadati nos, nažalost, u nas je i dan-danas duboko ukorijenjeno u svakoj pori modernog društva. No, sustavnim radom zakonodavca na proširenju zakonske regulative koja obuhvaća problematiku obiteljskog nasilja, ali i organiziranjem udruga koje promiču borbu protiv nasilja općenito, ipak postoje naznake kako je i Republika Hrvatska po uzoru na europske države na dobrom putu zaštite ljudskih prava, suzbijanja diskriminacije i sprječavanju zlostavljanja.
Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava (pravo na život, pravo na privatnost i obiteljski život, pravo na zaštitu dostojanstva, pravo na dom, pravo na slobodu izražavanja, pravo na život bez mučenja i nečovječnog postupanja i dr.), no, ipak, najveći broj nasilja ostaje neregistriran. Žene se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog straha od izazivanja nasilnika i uzrokovanja još težeg nasilja, ekonomske ovisnosti, niske razine samopouzdanja, mišljenja kako joj ionako nitko ne može pomoći… UN navodi kako je polovica svih ubijenih žena stradalo od ruke svojih sadašnjih ili bivših partnera. U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana. Poražavajuće su to brojke koje bi trebalo češće iznositi u javnost zbog pobuđivanja svijesti u javnosti kako je svaki oblik nasilja neprihvatljiv i treba ga prijaviti", poručila je PU vukovarsko-srijemska.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati