Foto: FAH

PREDSJEDNIK Udruge općina Đuro Bukvić poručio je kako će, prihvati li Sabor zakon o regionalnom razvoju u tekstu kakav je predložen, barem 100 općina biti financijski bačeno na koljena, s čim se nije složio ministar uprave Arsen Bauk, ističući da je zadaća države osigurati ravnomjeran razvoj.

"Tražimo da se ne dogodi kataklizmična situacija jer će, u slučaju da se usvoji Zakon o regionalnom razvoju ovako kako je usvojen u četvrtak (na Vladi), barem sto općina biti bačeno na koljena", rekao je Bukvić u Brinju, gdje je udruga održala svoju godišnju Skupštinu, a kojoj je nazočio i ministar Bauk.

Najavio je da će udruga nakon ove Skupštine prema svim zastupnicima, vladajućima i oporbenima, poslati svoje primjedbe na tekst zakona te tražiti da se ne ukidaju naknade općinama nerazvijenih krajeva, iako im je postotak iznad 75 posto prosječne razvijenosti. Naime, prema novom zakonu male i velike općine čiji je indeks razvoja iznad 75 posto državnog prosjeka mogle bi ostati bez sredstava koja su do sada dobijale s osnove Zakona o područjima posebne državne skrbi i Zakona o brdsko planinskim područjima, a što bi, naglasilo je desetak općinskih načelnika, uzrokovalo još veća raseljavanja stanovništva.

Bauk: "Udruga općina je lobistička organizacija!"

Ministar Bauk te je zahtjeve nakon Skupštine komentirao riječima da je Udruga općina lobistička organizacija koja zastupa neke zajedničke interese općina, a što im je i zakonski omogućeno.

"Dok se zakon ne usvoji moguće ga je mijenjati, kao i svaki drugi zakon, ali ovaj Zakon o regionalnom razvoju prošao je široku javnu raspravu, a indeksaciju - po kojoj će se određivati tko hoće, a tko neće ubuduće dobivati potporu - odradili su stručnjaci Ministarstva regionalnog razvoja. Oni tvrde da će potpore ubuduće biti pravednije raspoređene", poručio je Bauk.

Naglasio je i da nikome potpore neće biti ukinute odmah, već kroz određene faze te određene kriterije i indekse razvijenosti. "Ako je netko iskazao visok indeks, onda je on valjda visok, a zadaća države je da omogući razvoj i onima manje razvijenima", rekao je Bauk.

Na spekulacije o ukidanju dijela općina i preustroju lokalne zajednice ministar je ponovio kako to nije ni bilo predviđeno Planom 21, te da na takva pitanja o ukidanju uvijek odgovara kako ustroj Hrvatske, u usporedbi s drugim članicama EU, nije ni bolji ni lošiji. "Po broju jedinica lokalne samouprave negdje smo u sredini te ova vlada nije entuzijastična u vezi mogućeg ukidanja općina, jer one nerazvijene ionako zapošljavaju mali broj ljudi. Najlakše je udariti na najslabije i ukinuti ih, ali ja nisam za tu histeriju, pa stajem uz kolege načelnike bez obzira na njihovu stranačku pripadnost i kažem da to nije najveći problem Hrvatske, jer se radi o relativno malim proračunima", rekao je Bauk.

"Mogu li regionalne i lokalne jedinice podnijeti veće ovlasti bez sloma?"

Govoreći o decentralizaciji, odnosno raspodjeli sredstava po ovlastima središnje regionalne i lokalne vlasti, kazao je da bi to bilo moguće da je više novaca, a da je u ovim okolnostima jako važno da funkcionira ukupno zdravstvo, školstvo i socijala. Pitanje je, dodao je, bi li sve regionalne i lokalne vlasti mogle podnijeti veće ovlasti, a da ne dođe do sloma.

"Pritom je normalno, što radi svaka država, da se od prikupljenih poreza u državnu blagajnu malo više uzima razvijenima i vraća nerazvijenima, ali morat će se snaći, kao što će se morati snaći i država. Tako je i s osnove reforme poreza na dohodak i očekivano manjih proračuna, na što načelnici i gradonačelnici imaju primjedbu", rekao je i upitao: "Zašto bi samo država radila rezove".