Ukrajinski ministar: Suočeni smo s ratom kakvog Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata, bit će deseci tisuća mrtvih
Foto: FAH
NJEMAČKI predsjednik Joachim Gauck i poljski kolega Bronislaw Komorowski u ponedjeljak će na poluotoku Westerplatti u Gdanjsku obilježiti 75. godišnjicu početka nacističke invazije na Poljsku i Drugog svjetskog rata.
Prve topovske granate ispaljene 1. rujna 1939. s njemačkog broda Schleswsig-Holsteina na poljsku bazu Westerplatte označile su početak najkrvavijeg sukoba u ljudskoj povijesti. Dva dana poslije Britanija i Francuska objavile su rat Hitlerovoj Njemačkoj.
Dvjesto poljskih vojnika hrabro se branilo na Westerplatti odolijevajući neusporedivo snažnijim njemačkim snagama tjedan dana.
Gauck i Komorowski će zapaliti svijeće na grobovima poljskih vojnika koji su poginuli u tom napadu i položiti vijenac na spomenik svima koji su branili poljsku obalu kod Gdanjska. Čuvajući duh prijateljstva nekadašnjih neprijatelja, dvojica će predsjednika sudjelovati i u raspravi sa studentima.
Svečanost u Gdanjsku bit će jedna od mnogih kojima će se danas obilježiti 75. godišnjica početka Drugog svjetskog rata, koje će biti zasjenjene nelagodom izazvanom novim sigurnosnim izazovima na istoku Europe i sve većom eskalacijom sukoba Ukrajine i Rusije.
U šest godina, rat je zahvatio veliki dio globusa i odveo u smrt 60 milijuna osoba, čovječanstvo je svjedočilo užasima holokausta, a na kraju i djelovanje atomske bombe koju su, kako bi što prije završili rat, Amerikanci bacili na Hirošimu i na Nagasaki.
Njemačka je u Poljskoj isprobala svoju novu vojnu doktrinu Blitzkrieg, utemeljenu na koncepciji brzog prodora i uništavanja neprijatelja tenkovima i avionima. U Poljskoj, njemački su piloti istovremeno napali vojne i civilne ciljeve, a mogli su računati i na svoje sovjetske saveznike. Do početka listopada Njemačka i SSSR su pregazili cijelu Poljsku.
Prije napada na Westerplatti, nacisti su izveli nekoliko lažnih operacija kako bi stvorili iluziju poljske agresije na Njemačku i tako opravdali svoju invaziju. Najpoznatiji od takvih insceniranih napada je "incident u Gleiwitzu", tada dijelu Njemačke, kada su nacisti odjeveni u poljske odore napali njemačku radijsku postaju.
U nedjelju su njemački i poljski biskupi zajedničkom misom obilježili godišnjicu tog napada u danas poljskim Gliwicama. Predsjednik njemačke biskupske konferencije kardinal Reinhard Marx i nadbiskup Poznana Stanislaw Gadecki zajedno su se prisjetili smrti, patnje i razaranja koje su Hitlerovi nacisti donijeli u Poljsku. Marx je činjenicu da su Njemci i Poljaci sada prijatelji i saveznici nazvao "čudom Božje milosti".
Kijev optužuje Moskvu za otvorenu agresiju
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko optužio je u ponedjeljak Rusiju za otvorenu agresiju na njegovu zemlju, a Moskva se nada da će zdrav razum spriječiti Europu da uvede nove sankcije, dok istu Europu poljski intelektualci pozivaju da ne žmiri pred ruskom prijetnjom kao nekad pred nacističkom.
Snage ukrajinske vlade morale su se povući iz vitalno važne zračne luke blizu grada Luhanska pred vatrom ruskog tenkovskog bataljuna, piše agencija Reuters.
"Susjedna država pokrenula je izravnu i otvorenu agresiju na Ukrajinu. To je promijenilo stanje u zoni sukoba na radikalan način", rekao je Porošenko u govoru na vojnoj akademiji u Kijevu, u kojem je najavio nova imenovanja na najviše dužnosti ukrajinske vojske.
Sve do prošlog tjedna činilo se da ukrajinska vojska pobjeđuje i da će ugušiti četveromjesečnu pobunu proruski usmjerenih stanovnika na istoku zemlje, pokrenutu nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča masovnim prosvjedima. No pobunjenici su otvorili novo bojište prema gradu Mariupolju.
Sukob se u nedjelju prvi put prenio na more
Porošenko je u ponedjeljak ponovno optužio rusku vojsku za izravno pomaganje pobunjenicima, no Rusija niječe vojnu umiješanost u događaje na istoku Ukrajine. U to ne vjeruju ni Europa i NATO, a ni ruska nevladina udruga koja kaže da je 15.000 ruskih vojnika poslano u Ukrajinu zadnja dva mjeseca i da je više stotina ubijeno.
Sukob se u nedjelju prvi put prenio na more kad su separatisti pucali na ukrajinski brod u Azovskom moru.
Europska unija dala je rok od tjedan dana, sebi za pripremu novih sankcija, a Rusiji da se popravi. No Putin je u ponedjeljak izrazio nadu da će Europa odustati.
"Nadam se da će prevladati zdrav razum i da ni mi ni naši partneri nećemo pričiniti štete" uzajamnim sankcijama, rekao je Putin.
Moskva je prošli tjedan upozorila da priprema uzvratne mjere Zapadu u slučaju novih sankcija. Rusija je već zabranila uvoz hrane europskih poljoprivrednika i time im nanijela težak udarac.
Zapadne su zemlje sumnjičave
Prijetnja sankcijama i sukobi u Ukrajini pritisnuli su ruske burze, a nacionalna valuta rubalj, koja je već izgubila vrijednost u petak, nastavila je padati.
Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov objasnio je da Rusija uzvratnim mjerama štiti svoje gospodarstvo.
Putin, koji je u nedjelju kazao da Rusija ne može mirno gledati kako po Ukrajini ubijaju ljude, zbunio je javnost spominjući novu državu na ukrajinskom istoku, na što je njegov glasnogovornik objasnio da Rusija želi cjelovitu Ukrajinu.
Međutim, zapadne su zemlje sumnjičave. Njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier vjeruje da Moskva želi stvoriti kopneni koridor do poluotoka Krima, koji je Rusija pripojila u ožujku, ali s kojim nema izravne granice.
Putin je o mogućnosti stvaranja nove države progovorio dva dana pošto je vladu u Kijevu usporedio s nacistima. Sjenom nacističke prošlosti pozabavili su se i poljski intelektualci koji su objavili poziv Europi da bude budna i ne ponovi scenarij uoči Drugog svjetskog rata, čiji početak obilježavaju u ponedjeljak nizom komemoracija.
Poruku "Od Danziga do Donecka, 1939. -2014"., objavili su u poljskim, ukrajinskim i njemačkim medijima istaknuti intelektualci, među kojima su redatelj Andrzej Wajda i bivši ministar vanjskih poslova, povjesničar Wladyslaw Bartoszewski, na 75. godišnjicu nacističke invazije na Poljsku.
U današnjoj situaciji vide sličnosti s onom uoči Drugog svjetskog rata i osuđuju europsku popustljivost zbog ovisnosti o ruskome plinu i unosnih poslova, primjerice s isporukama francuskih vojnih brodova Rusiji.
"Takva egoistična, kratkovidna politika Europljana pred agresorom ne smije se nikad ponoviti. A ipak (...) Rusija, agresivna zemlja, okupirala je Krim, dio susjednog ukrajinskog teritorija. Vojska i specijalne službe predsjednika Putina (...) djeluju na istoku Ukrajine, podržavaju bande koje teroriziraju lokalno stanovništvo i otvoreno prijete invazijom", pišu intelektualci.
"Pred onima koji danas vode politiku 'business as usual" prijetnja je da opet vide nove tisuće mrtvih Ukrajinaca i Rusa, nove stotine tisuća izbjeglica i 'putinovski' imperijalistički pohod na druge zemlje", zaključuju.
Heletej: Ukrajina suočena s "velikim ratom" s Rusijom
Ukrajina je suočena s "velikim ratom" s Rusijom koji će odnijeti desetke tisuća života, izjavio je u ponedjeljak ukrajinski ministar obrane Valeri Heletej.
"U našu kuću je došao veliki rat, rat kakav Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata. U tom ratu gubici se neće brojati u stotinama nego u tisućama pa čak i desecima tisuća mrtvih", napisao je ministar na svom Facebook profilu.
"Moramo hitno organizirati obranu protiv Rusije, koja pokušava ne samo zauzeti položaje na okupiranom teritoriju, nego i pokrenuti ofenzivu na druga ukrajinska područja", dodao je.
Gauck: Rusija raskinula partnerstvo s Europom
Rusija je de facto raskinula svoje partnerstvo s Europom, ocijenio je u ponedjeljak u Gdanjsku njemački predsjednik Joachim Gauck, govoreći o novom oružanom sukobu na granici Europe, u Ukrajini.
"Želimo partnerstvo i dobrosusjedske odnose" s Rusijom u budućnosti, ali pod uvjetom da Moskva promijeni svoju politiku i "ponovno počne poštivati prava naroda", rekao je Gauck u govoru u povodu 75. godišnjice početka Drugog svjetskog rata.
Gauck i njegov poljski kolega Bronislaw Komorowski u ponedjeljak su na poluotoku Westerplatti u Gdanjsku obilježili 75. godišnjicu početka nacističke invazije na Poljsku i Drugog svjetskog rata.
Spomenuvši "čudo" pomirenja Nijemaca i Poljaka, unatoč patnjama koje su poljskom narodu nanijeli nacisti, Gauck je izrazio razočaranost postupcima Rusije.
"Vjerovali smo i želimo vjerovati da i Rusija, zemlja Tolstoja i Dostojevskog, može biti dio Europe."
"A bili smo u šoku kada smo se suočili s novim oružanim sukobom na granici Europe. Oružanim sukobom kako bi se uspostavile nove granice i novi poredak. To je činjenica: stabilnost i mir na našem kontinentu ponovno su ugroženi", upozorio je.
"Nakon pada Berlinskog zida, Europska unija, NATO i skupina velikih industrijaliziranih zemalja razvile su posebne odnose s Rusijom i integrirale tu zemlju među sebe na različite načine. Rusija je to partnerstvo de facto raskinula", rekao je.
Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski, koji je govorio prije Gaucka, također je izrazio žaljenje zbog "korištenja vojnih mjera protiv susjeda" i činjenice da su "mir i međunarodni poredak povrijeđeni zbog osobne ambicije, veličine i sfere utjecaja."
"Iste opasnosti prijetile su uništenjem i nanijele patnje Europi u 20. stoljeću", rekao je, pozivajući na "hrabrost i odlučnost" kako bi se oduprlo "onima koji prijete međunarodnom poretku, miru i slobodi."
Ranije tijekom dana, predsjednik poljske vlade i budući predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk upozorio je na rizik od rata "ne samo na istoku Ukrajine".
Tusk upozorio na opasnost od rata
Poljski premijer Donald Tusk u govoru je održanom u sklopu obilježavanja 75. godišnjice početka nacističke invazije na Poljsku što je bio okidač za početak Drugoga svjetskog rata upozorio na opasnost od izbijanja rata "ne samo na istoku Ukrajine".
Na summitu NATO-a koji će se ovaj tjedan održati u Velikoj Britaniji čelnici zemalja članica "zajedno će razmotriti novu politiku čiji će glavni cilj biti sigurnost i učinkovitost djelovanja zapadne zajednice prema prijetnji od rata, ali ne samo onoga koji se vodi na istoku Ukrajine", rekao je Tusk.
"Još uvijek ima vremena da se zaustave oni za koje su nasilje, sila i agresija ponovno postali arsenal za političku akciju", kazao je Tusk koji je u subotu izabran da na mjestu dosadašnjeg predsjednika Vijeća Europe zamijeni Belgijca Hermana van Rompuya.
Pozvao je prisutne da europska i euroatlantska solidarnost poprime praktičnu dimeziju.
"Promatrajući tragediju u Ukrajini - rat, jer moramo upotrijebiti taj izraz, svjesni smo toga da se rujan 1939. više nikad ne smije ponoviti", rekao je Tusk u bivšoj poljskoj vojnoj bazi Westerplatte blizu Gdanjska.
Merkel: ponašanje Rusije u Ukrajini ne može proći bez odgovora
Njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je u ponedjeljak da bi nametanje daljnjih sankcija Rusiji moglo naštetiti njemačkom gospodarstvu, ali je rekla da isto tako "nije opcija" ne činiti ništa kao odgovor na agresiju Moskve u Ukrajini, a novoimenovana visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini ocijenila je da Rusija šteti sama sebi.
"Rekla sam da (sankcije) mogu imati utjecaj i na njemačke tvrtke", izjavila je Merkel na tiskovnoj konferenciji u Berlinu.
"Međutim, moram reći da također ima utjecaja kada dopustite da se pomiču granicu u Europi i napadaju druge zemlje", dodala je. "Prihvaćanje ponašanja Rusije nije opcija i stoga je potrebno pripremiti daljnje sankcije", istaknula je.
Novoimenovana visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini izjavila je da je politika ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini rezultirala ekonomskim sankcijama koje štete njegovom vlastitom narodu.
Mogherini je kazala u ponedjeljak za Corriere della Sera, u svom prvom novinskom intervjuu otkako je izabrana na tu dužnost u subotu, da su te sankcije "alat" u posredovanju postizanja diplomatskog rješenja sukoba u Ukrajini.
"U ovom trenutku Kremlj radi protiv interesa svog vlastitog naroda", naglasila je.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati