Foto: Srdjan Vrančić (Cropix)
ZA NEKOLIKO mjeseci ulazimo na tržište od 500 milijuna stanovnika, ulazimo u Europsku uniju, no gubimo tržište CEFTA-e. Srednjoeuropski je to sporazum o slobodnoj trgovini, kojim je naša prehrambena industrija imala određene izvozne povlastice na tržištima tih zemalja. Pristupanjem Europskoj uniji to će se promijeniti, a iako se intenzivno radi na rješavanju i ublažavanju tog problema, rezultata još nema. Iako se otvara jedno sasvim novo tržište, staro poskupljuje. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i izlazak iz CEFTA-e dovest će do skupljih uvjeta izvoza u te zemlje, a na koje je naša prehrambena industrija bila najviše oslonjena.
Do sada smo imali nultu i nižu carinu
Radi se o BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Kosovu i Moldaviji, a da se taj problem mora riješiti govori i osnivanje Vijeća u kojem su vodeći hrvatski predstavnici prehrambene industrije. U tijeku su intenzivni pregovori sa zemljama CEFTA-e koje u ime Hrvatske vodi Europska komisija, rekao je u razgovoru za Media servis ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
"Mi smo tu jasno definirali maksimalne stavove oko toga što je prihvatljivo Republici Hrvatskoj, na tome inzistiramo. Do sada su odrađeno dva do tri kruga tehničkih sastanaka Europske komisije sa zemljama članicama CEFTA-e i nadamo se da će dobar dio naših interesa biti zaštićen kroz te sastanke", naglasio je Jakovina. Ovo nije samo zahtjev Hrvatske, ovakve zahtjeve imale su i druge zemlje koje su ulazile u Europsku uniju, a radi se zapravo o nekoj fazi prilagodbe. Naime, svoje proizvode Hrvatska na tržište zemalja CEFTA-e izvozi s nultom ili nižom carinom, a traži da i ulaskom u Uniju uvjeti budu povoljniji. Direktorica Centra za Europsku uniju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Ružica Gelo pojašnjava kakva je bila uobičajena praksa.
Ublažiti posljedice ulaska u EU
"Da se Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju koje ima svaka zemlja članica CEFTA-e s Europskom unijom amandiraju i da se te koncesije povećaju i da se u obzir uzme hrvatsko pristupanje Europskoj uniji", kaže Gelo. Za Hrvatsku je važno da se to napravi i da ti izmijenjeni sporazumi stupe na snagu s 1. srpnjem ove godine. Naravno da ulaskom Hrvatske u EU neke stvari ne mogu ostati iste, pojašnjava Gelo ali ističe.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Mi ćemo vjerojatno donekle biti usmjereni i na neka druga tržišta i proizvodi s tih tržišta će raditi pritisak na hrvatsko tržište, ali se posljedice tog ulaska mogu znatno ublažiti", naglašava Gelo. Jer, podsjećamo, izlaskom Hrvatske iz ovog Sporazuma, naši proizvodi postaju nekonkurentni na tržištima regije, odnosno skuplji zbog viših carina. Hoće li se ti pregovori stići završiti do hrvatskog pristupanja, pitali smo Jakovinu.
"Pregovori s dijelom zemalja će već biti gotov u ožujku i travnju, neki će ući u svibanj, možda i u lipanj. Tu je možda najneizvjesnija situacija s Bosnom i Hercegovinom", kazao je resorni ministar.
Proizvodnja seli u susjedne zemlje?
Jakovina naglašava da Hrvatska ne odustaje od svojih stavova i nada se da će većinu koncesija zadržati i za naredni period. A ako se to ne dogodi, neki od predstavnika prehrambene industrije naglašavaju da će dio svoje proizvodnje preseliti u zemlje regije kako zbog poskupljenja carina ne bi izgubile tržište zemalja u okviru CEFTA-e.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite
ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na
desk@index.hr ili klikom
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
ovdje.