Foto: Guliver image/Getty images

ULTRADESNA Nacionalna fronta čelnice Marine Le Pen zatražila je u nedjelju raspuštanje francuskog parlamenta, nakon što su izlazne ankete pokazale da je njezina protuimigrantska i euroskeptična stranka pobijedila na izborima za Europski parlament u Francuskoj.

"Što drugo može predsjednik učiniti nakon ovakvog poraza?", rekla je Le Pen u stožeru stranke upitana treba li predsjednik Francois Hollande, čiji su vladajući socijalisti osvojili treće mjesto na euroizborima, raspustiti nacionalni parlament.

"Neprihvatljivo je da parlament kao predstavničko tijelo francuskog naroda bude tako nereprezentativan", istaknula je.

Veliki poraz Hollandea

Izlazne ankete triju agencija pokazuju da će Nacionalna fronta osvojiti europske izbore u Francuskoj s 25 posto glasova, a Hollandeovi socijalisti na trećem su mjestu iza stranke desnog centra UMP.

Potvrdi li se rezultat Nacionalne fronte, bit će to prvi slučaj da na nacionalnim izborima pobjedi neka protuimigrantska i protueuropska stranka.

Prema izlaznim anketama, UMP osvaja između 20,6 i 21 posto glasova, a vladajući socijalisti samo 14,5 posto u odnosu na 16,5 posto koliko su dobili na prethodnim europskim izborima 2009.

"Rezultati predstavljaju kolaps socijalista i UMP-a", rekao je osnivač Nacionalne fronte Jean-Marie Le Pen koji je vodstvo stranke 2011. predao kćeri Marine. "Mislimo da bi vlada trebala raspustiti parlament", dodao je.

"Izbori pokazuju da su ljudi nestrpljivi kada su u pitanju rezultati"

Visoka dužnosnica socijalista i ministrica energetike Segolene Royale izjavila je da rezultati izbora pokazuju da Hollandeova vlada mora nešto hitno učiniti za oporavak drugog gospodarstva eurozone.

"Izbori pokazuju da su ljudi nestrpljivi kada su u pitanju rezultati", rekla je Royale.

Rama Yade, konzervativna političarka podrijetlom iz Senegala i ministrica u vladi bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja od 2007. do 2012., rekla je da bi pobjeda Nacionalne fronte bila "tragedija za demokraciju".

Prema agenciji Ifop, apstiniralo je 59 posto francuskih birača, manje nego što su predviđale neke druge agencije.

Europske izbore obilježio uspjeh ekstremnih stranaka

Europski izbori u nedjelju obilježeni su uspjehom ekstremnih, i lijevih i desnih stranaka, što se najbolje vidi po pobjedi ultradesne Nacionalne fronte u Francuskoj.

U Grčkoj bi mogla pobijediti radikalna ljevica, pokazuju rezultati izlaznih anketa objavljeni u nedjelju nakon zatvaranja birališta.

Grčka stranka radikalne ljevice Siriza neznatno vodi pred desnom Novom demokracijom premijera Antonisa Samarasa, pokazuju izlazne ankete. Očekuje se da će Siriza na čelu s Aleksisom Tsiprasom, koji je kampanju gradio na kritici mjera štednje, dobiti između 26 posto i 30 posto glasova, a vladajuća Nova demokracija od 23 posto do 27 posto glasova Grka. S druge stranke političkog spektra neonacistička stranka Zlatna zora mogla bi osvojiti između osam i deset posto glasova.

U Njemačkoj, unatoč vodstvu konzervativaca Angele Merkel, dobar rezultat zabilježila je nova antieuropska stranka AfD, Alternativa za Njemačku, osnovana u proljeće 2013. koja će ući u parlament sa 6,5 posto glasova.

U Austriji stranka ekstremne desnice FPOe, Slobodarska stranka, dobila je čak 20,1 posto u odnosu na 13 posto prije pet godina.

Danska protuimigrantska Narodna stranka dobila je 23,1 posto glasova i tri zastupnička mjesta u Europskome parlamentu, pokazuju ankete. Vladajući socijaldemokrati su osvojili 20,3 posto glasova i tri zastupnika.

I u Finskoj je protuimigrantska i euroskeptična stranka Pravi Finci zabilježila bolji rezultat nego na prošlim izborima.

U Velikoj Britaniji koja je u četvrtak glasovala prva s Nizozemskom, eurofobni Ukip mogao bi ostvariti povijesni rezulat.

Građani 21 zemlje EU-a glasovali su u nedjelju kako bi izabrali svojih šestotinjak zastupnika od njih ukupno 751 koliko će ih biti u novom sazivu EP-a. Izbori su počeli u četvrtak s Velikom Britanijom i Nizozemskom te se nastavili u petak i subotu kada je glasovalo pet zemalja.

Što se tiče ostalih članica Unije, na izborima u Bugarskoj, Latviji i na Cipru pobjeđuju konzervativci, dok u Rumunjskoj najveće izglede za pobjedu ima lijevi centar.

Konzervativna stranka GERB bivšeg bugarskog premijera Bojka Borisova osvojila je 28,6 posto glasova ili šest od 17 bugarskih mjesta u Europskom parlamentu, prenosi talijanska novinska agencija Ansa. Slijede socijalisti premijera Sergeja Staniševa s 19,8 posto glasova i pet mandata te turska manjinska stranka DPS koja je osvojila 14,9 posto glasova i tri mjesta u Europskom parlamentu.

Izbore na Cipru uvjerljivo osvaja vladajuća proeuropska Konzervativna stranka demokratskog sabora koja prema izlaznim anketama dobiva od 36,5 do 39,5 posto glasova, prenose svjetske agencije pozivajući se na ciparsku TV CYBC.

Na drugom je mjestu lijeva stranka AKEL s osvojenih 25,5 do 28,5 posto glasova, a na trećem Demokratska stranka koji bi trebala dobiti između deset i 12,5 posto glasova. Cipru pripada šest od 751 mjesta u Europskom parlamentu.

Konzervativci pobjeđuju i u Latviji gdje vladajuća stranka Jedinstvo premijerke Laimdote Straumjume može računati na četiri od osam mandata, javlja austrijska novinska agencija APA.

Izlazne ankete u Irskoj pokazuju da su nezavisni kandidati doživjeli značajan uspjeh, a odziv na izbore prešao je 51 posto. Stranka Fine Gael dobiva 22 posto kao i Fianna Fail. Sinn Fein će dobiti 17 posto glasova, a nezavisni kandidati 27 posto.