Foto: Index

IAKO je Vlada najavila daljnja ulaganja u energetski sektor kao jedan od investicijskih zamašnjaka za cijelo gospodarstvo, uprava HEP-a nedavno je izradila prijedlog rebalansa plana investicija za 2013. godinu kojim se ukupna ulaganja te tvrtke smanjuju za 334,5 milijuna kuna.

Prijedlog  je izradio HEP-ov sektor kontrolinga, a rebalansom predviđa smanjene od 101 milijun kuna za HEP-ove investicije u proizvodnju (umjesto planiranih 824  milijuna kuna  u proizvodne kapacitete HEP će investirati približno 723  milijuna) dok će ulaganja u Plomin C prema planiranom rebalansu biti manja za iznos od 44 milijuna kuna. Pored toga, uprava HEP-a predviđa smanjenje investicija u sustav prijenosa energije za cca 45 milijuna kuna te investicija u distribucijski sustav za 82 milijuna kuna. HEP će ove godine manje ulagati i u planiranje investicija i korporativni razvoj, te u toplinarstvo, međunarodne poslove i restrukturiranje, a i u obnovljive izvore energije i toplinarstvo. Jedini rast investicija planira se u Sektoru za informatiku i telekomunikacije, gdje umjesto predviđenih 95 milijuna HEP, po novom prijedlogu, investirati 44 milijuna kuna više.

Budući da u ovoj godini osim ulaganja u vjetroelektrane (koje su manjeg proizvodnog kapaciteta), neće biti većih privatnih ulaganja u energetiku, Vladine najave o investicijama u energetski sektor koje će pokrenuti gospodarstvo čine se posve isprazne.

Ugovor sa strateškim investitorom za projekt Plomin C koji je, prema informacijama iz HEP-a, najbliži realizaciji, mogao bi biti potpisan najranije početkom iduće godine ukoliko natječaj koji završava u listopadu ove godine ne bude ponovljen. Unatoč tome što je Plomin C jedan od prioriteta ove vlade, HEP je ove godine odlučio umanjiti svoj ulagački dio za 44 milijuna kuna (riječ je uglavnom o troškovima pripreme projekta).

Kao razlog za reducirani plan investicija, u Upravi HEP-a navode "sprečavanje pada kreditnog rejtinga tvrtke" . To, naime, izrijekom piše u  prijedlogu rebalansa plana investicija, kojeg je potpisala Snježana Pauk, direktorica Sektora kontrolinga.

No, prema podacima koje je jučer medijima iznio predsjednik uprave HEP-a Zlatko Koračević, u tom se poduzeću nemaju razloga bojati pada kreditnog rejtinga. Koračević je izjavio kako je HEP lani poslovao pozitivno, započeo restrukturiranje, te pokrenuo investicijski ciklus i stabilizirao financije. Prema tvrdnjama Koračevića nema bojazni ni od nelikvidnosti, zbog koje bi bio upitan kreditni rejting, jer je HEP u prva tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 770 milijuna kuna. Indexovi izvori u HEP-u napominju da su u prva četiri mjeseca 2013. hrvatske hidroelektrane proizvele 3,6 TWh (teravat sati), dok je u cijeloj 2012. proizvedeno ukupno 5 TWh električne energije. Zbog povoljnih hidroloških uvjeta HEP bi ove godine mogao ostvariti povijesno visoku razinu proizvodnje u HE od 10 TWh, i ostvariti rekordnu dobit.

Logičan potez u obrani kreditnog rejtinga bila bi, tvrde Indexovi sugovornici, veća ulaganja u proizvodnju. No, Uprava je 3. travnja ove godine donijela odluku da se ta ulaganja smanje, a povećaju ona u – informatizaciju. Ta odluka koincidira i s novim odnosom snaga unutar HEP-ove uprave.

Smjena Koračevića

Početkom travnja Ministarstvo gospodarstva povuklo je neobičan potez, umjesto najavljene smjene predsjednika uprave Zlatka Koračevića, većina njegovih ovlasti prenesena je na druge članove uprave, prije svega na Ivana Matasića, člana Uprave za financije. Nakon razvlašćivanja Koračevića, Matasić je preuzeo sektore kontrolinga, javne nabave, informatike i interne revizije te time, praktično postao prvi čovjek Uprave. Potpuno je nejasno zašto tom prilikom Koračević nije i formalno smijenjen.

No, Vlada je danas na zatvorenom dijelu sjednice Vlade predložila smjenu Koračevića i kako se očekivalo, predložila imenovanje Tomislava Šerića, dosadašnjeg člana Uprave za prijenos i distribuciju, na mjesto predsjednika uprave HEP-a. No, iz činjenice da je i njegov Sektor ostao kratak za više od sto milijuna kuna, dok je u rebalansu investicija profitirala jedino informatika koju odnedavno vodi Matasić, u HEP-u zaključuju da će buduća čelna pozicija za Šerića ipak biti samo formalna.

Matasić i Šerić bliski su ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku. Šeriću je karijera uglavnom vezana za Osijek u kojem je Vrdoljak ostvario političku karijeru prije ulaska u vladu, dok je Matasić, inače inženjer elektrotehnike, do dolaska u HEP bio član uprave HŽ Infrastrukture i zagrebačkog Elektroprometa d.o.o. U obje je tvrtke, kao član uprave za financije uveo njemački poslovni sustav SAP, koji ovih dana pokušava implementirati i u HEP. I upravo za taj projekt, prema nekim izvorima težak približno 300 milijuna kuna, Matasić se uspio izboriti kroz rebalans plana investicija za 2013. Njega je, kako smo naveli, sastavila Snježana Pauk, direktorica Sektora kontrolinga u mandatu danas osumnjičenog predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka. Snježana Pauk bila je i prva žena u upravi HEP-a od 2009. do 2012. kada je smijenjena odlukom nove uprave, da bi  na intervenciju Matasića nedavno ponovno preuzela sektor kontrolinga. Odluka o smanjenju svih investicija, osim onih u informatiku HEP-a, prva je odluka uprave nakon što je Koračeviću oduzeta većina upravljačkih ovlasti.

Prijedlog plana rebalansa trebao bi ovih dana biti upućen na odobrenje regulatornoj agenciji HERA-a i Nadzornom odboru HEP-a. Očekuje se da bi HERA spornima mogla proglasiti odluke uprave HEP-a koje zadiru u regulirane djelatnosti distribucije i prijenosa električne energije.