Foto: Hina

VIJEĆE SRPSKE nacionalne manjine u Vukovaru vjerojatno će se već u srijedu žaliti Ministarstvu uprave na izmjene gradskog Statuta, potvrdio je u utorak Hini predsjednik tog vijeća Đorđe Macut.

Vukovarsko Gradsko vijeće u ponedjeljak je izmijenilo Statut, što je bilo dužno učiniti po odluci Ustavnog suda, koji mu je u kolovozu prošle godine naložio da u roku od godine dana propiše u kojim će se gradskim područjima postaviti dvojezični natpisi. Izmijenjeni Statut, međutim, nije predvidio dvojezične ploče na gradskim ustanovama, institucijama, trgovima i ulicama.

Macut smatra da je takva odluka u suprotnosti s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, koji manjinama u sredinama u kojima čine više od trećine stanovništva jamči pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma, a uvjeren je da Gradsko vijeće nije ispoštovalo ni odluku Ustavnog suda.

"Novi je Statut smanjio i prava koja je srpskoj nacionalnoj manjini davao Statut iz 2009., a odredba koja, navodno, omogućuje proširenje prava je besmislena, jer bi o proširenju prava u 10. mjesecu odlučivali oni koji su ih sada umanjili", kaže Macut.

Objašnjava da je Statut iz 2009. vukovarskim Srbima omogućavao da dokumente koje izdaje grad dobiju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Da bi ostvarili to pravo, oni će ubuduće morati podnijeti pisanu molbu.

20 kuna za ostvarenje prava

"Morat ćemo dati nekih 20 kuna takse da bismo ostvarili svoje pravo", rekao je Macut, koji tvrdi da su Vijeće srpske nacionalne manjine i gradski vijećnici bili spremni pristati da se neke gradske četvrti izuzmu iz dvojezičnosti, ali gradonačelnik Ivan Penava nije želio s njima surađivati.

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina propisuje da je vijeće nacionalne manjine, ako smatra da je lokalni statut ili neka statutarna odredba protivna Ustavu, ustavnom ili drugom zakonu koji regulira prava nacionalnih manjina, o tome dužno odmah obavijestiti Ministarstvo uprave.

Ako i Ministarstvo zaključi da je akt protivan Ustavu ili zakonima, u roku osam dana obustavit će njegovu primjenu na 30 dana, a Vladi proslijediti odluku o obustavi i prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti akta.

Vlada potom ima 30 dana za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, koji za konačnu ocjenu ustavnosti nema određeni rok.

Kako će se Vlada postaviti prema obavijesti vukovarskog Vijeća srpske nacionalne manjine dosad se nije moglo doznati, a ministar uprave Arsen Bauk u ponedjeljak je na Facebooku objavio kako zasad ne može komentirati izmjene gradskog Statuta.

I SDP-ov predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin Hini je kazao kako ne želi prejudicirati moguću odluku Ustavnog suda o vukovarskom Statutu, ali i napomenuo kako vjeruje da će Ustavni sud biti na tragu odluka koje je već donosio vezano uz pitanje prava na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina.

Odluke Ustavnog suda o dvojezičnosti u Vukovaru

Ustavni sud lani je u kolovozu onemogućio raspisivanje referenduma na prijedlog Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, ocjenivši neustavnim referendumsko pitanje po kojem bi građani odlučili o izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojima bi pravo na dvojezičnost manjine ostvarivale u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto trećine ukupnog stanovništva.

Vukovarsko Gradsko vijeće Ustavni sud je obvezao da statutom "izrijekom propiše i uredi, za cijelo područje odnosno za pojedini dio ili pojedine dijelove područja Grada Vukovara, individualna prava pripadnika nacionalnih manjina na službenu uporabu svoga jezika i pisma te javnopravne obveze tijela državne i javne vlasti između onih navedenih u Zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina za koje smatra da odgovaraju životnim činjenicama i faktičnim okolnostima u Gradu Vukovaru, u opsegu koji ne ugrožava samu bit tih prava, a istodobno uvažava potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina 20. stoljeća te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara".

Istog je dana, međutim, stavio izvan snage odredbu statutarne odluke kojom je Vukovarsko Gradsko vijeće 2013. propisalo da se Vukovar, kao mjesto posebnog pijeteta na žrtvu Domovinskog rata, u cijelosti izuzima od primjene prava na dvojezičnost "do ispunjenja uvjeta iz članka 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina".

Tom odredbom Ustavnog zakona propisano je da se zakon "mora tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima".

Ustavni je sud, međutim, prihvatio obrazloženje Vlade da je ta odredba Ustavnog zakona "donesena u svrhu promoviranja različitosti i tolerancije koje se ostvaruju uz primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina" te da bi svako drugo tumačenje bilom protivno Okvirnoj konvenciji o zaštiti nacionalnih manjina.

Nije vjerojatna izravna primjena zakona

U Vladi neslužbeno tumače da će stav Ministarstva uprave o Vukovarskom statutu ovisiti o zahtjevu Vijeća srpske nacionalne manjine, koje mora upozoriti na odredbe koje smatra ustavno spornim.

S obzirom na sadržaj statutarnih izmjena, Ministarstvo će najvjerojatnije privremeno obustaviti primjenu Statuta, a konačnu odluku prepustiti Ustavnom sudu.

Kad je riječ o sudbini ćiriličnih natpisa u Vukovaru, neslužbeno se kaže da Vlada ima mogućnost izravno provoditi zakone, mimo gradskog statuta, no pitanje je koliko bi to bilo u skladu s odlukom Ustavnog suda, koji je Vladi naložio da, također u roku godine dana, Saboru predloži izmjene Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina s prikladnim mehanizmom za slučajeve kad lokalna predstavnička tijela opstruiraju pravo na dvojezičnost.

Vlada je prije ljetne stanke Saboru predložila dva zakonska prijedloga koja bi omogućila raspuštanje takvih predstavničkih tijela i imenovanje povjerenika koji bi osigurali primjenu dvojezičnosti. Zakoni su u proceduru upućeni po hitnom postupku, no Sabor je odlučio kako će se o njima provesti dva čitanja, pa je cijela priča odgođena za jesen.

Ustavni sud je, međutim, u odluci o referendumu, državnim tijelima zabranio da do donošenja traženih zakonskih izmjena Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina na području Vukovara provode prisilnim mjerama, a u Vladi se boje da bi se izravna primjena zakona mimo gradskog statuta mogla tumačiti upravo kao prisilna mjera, odnosno kao nepoštivanje odluke Ustavnog suda.

Savjet za nacionalne manjine osudio izmjene Statuta

Uz vukovarsko Vijeće srpske nacionalne manjine, statutarnim izmjenama nezadovoljno je i Srpsko narodno vijeće (SNV), čiji su čelnici u ponedjeljak najavili da će na neustavnost i nezakonitost odredbi vukovarskog Statuta upozoriti nadležne institucije u Hrvatskoj, ali EU, Vijeće Europe i UN. Uvjereni su da je novi statut protivan nizu međunarodnih dokumenata, među ostalim, pristupnom pregovoru s EU, Konvenciji o pravima nacionalnih manjina i Erdutskom sporazumu.

Izmjene Statuta osudio je i Savjet za nacionalne manjine, koji smatra da je Srbima u Vukovaru Gradsko vijeće onemogućilo ostvarivanje Ustavom i zakonom zajamčenih im prava.

"Ne ulazeći u ovlasti i način rada tijela jedinica lokalne samouprave, razvidno je da je izglasanim izmjenama povrijeđeno zakonom zajamčeno pravo pripadnika manjina na služenje svojim pismom u službenoj uporabi odnosno pravo na ravnopravnu službenu uporabu pisma na području jedinice lokalne samouprave kada čine najmanje trećinu stanovnika jedinice", stoji u priopćenju Savjeta.

Savjet se zalaže za punu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i upozorava da manjinska prava ne smiju biti predmet dnevnopolitičkih prepucavanja.