Ilustracija: Hina

STOŽER za obranu hrvatskog Vukovara uputio je podnesak Ustavnom sudu Republike Hrvatske kojim osporava "ustavnopravnu, zakonsku, činjeničnu i moralnu utemeljenost" prijedloga odluke saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav u vezi sa zahtjevom te građanske inicijative za raspisivanje referenduma o promjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare Stožera za obranu hrvatskog Vukovara.

Hrvatski sabor uputio je polovicom srpnja na ocjenu ustavnosti referendumsko pitanje vukovarskog stožera o dvojezičnosti. Sabor je odluku donio na temelju prijedloga Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, koji je ocijenio da pitanje po kojem bi građani na referendumu odlučivali jesu li za to da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svojeg jezika i pisma nacionalne manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine stanovništva nije u skladu s Ustavom.

Član Stožera koji je zadužen za pravna i temeljna pitanja Vlado Iljikić rekao je danas i kako je taj stožer Ustavnom sudu uputio i prijedlog za sazivanje savjetodavne javne rasprave radi ocjene ustavnosti i zakonitosti postupanja Vlade u vezi s uvođenjem dvojezičnosti u službenu uporabu u gradu Vukovaru te u vezi s referendumskom incijativom tog stožera, uz zamolbu da se u tom postupku saslušaju argumenti Stožera za obranu hrvatskog Vukovara. "Ustavni sud tu našu zamolbu može i ne mora uvažiti. Ovim ne vršimo pritisak na Ustavni sud jer bi se time izjednačili s onima koje kritiziramo", rekao je Iljkić, dodajući kako će taj stožer predložiti gradskim vlastima da se i grad Vukovar obrati Ustavnom sudu i tako ga podupre jer je riječ o provedbi "nečega što se događa na području upravo toga grada".

Stožer traži da se dvojezičnost uvodi samo u mjesta u kojima nacionalna manjina čini 50 posto stanovništva

Iljkić je ponovio kako Stožer za obranu hrvatskog Vukovara ne misli niti želi zadirati u prava nacionalnih manjina. Pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika ostalo bi isto, ali bi se predloženom izmjenom Ustavnog zakona promijenio uvjet za ostvarivanje tog prava, istaknuo je Iljkić, dodajući kako se ništa ne bi dogodilo s pravima nacionalnih manjina koja su regulirana međudržavnim ugovorma ili su ugrađena u statute jedinica lokalne samouprave. Predloženom promjenom mijenjao bi se samo uvjet za ostvarivanje prava na osnovi Ustavnog zakona tako da bi se prava iz tog zakona primjenjivala u mjestima u kojima je 50 posto stanovništva druge nacionalnosti, a ne jedna trećina, kako sadašnji Ustavni zakon propisuje, rekao je Iljkić. Kao primjere naveo je ustave Estonije i Latvije, koji propisuju da se manjine po određenim uvjetima - tek kada prijeđu 50 posto stanovništva mogu služiti svojim jezikom u lokalnoj samoupravi, a u Litvi taj je udjel čak 70 posto.

"Hrvatski narod je jednako suveren kao i svaki drugi narod Europske unije, i ne vidimo razlog da mu se ne dopusti da na referndumu odluči o jednom takvom pitanju kao što je izmjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina", rekao je Iljkić.