Za aute i mobitele se ima, a bolesnu djecu ne: Vlada im uvela porez na kisik, a novim Pravilnikom uskratila prava
Foto: Martina Pauček Šljivak
VLADA ponovo udara po najugroženijim društvenim skupinama, ovaj put to su djeca s invaliditetom.
Nakon što su lani uveli porez od 5 posto na boce s kisikom bez kojeg mnoga djeca ne mogu preživjeti, ove godine na snagu je stupio novi Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima. Umjesto da im se olakša, on roditeljima koji vode najtežu životnu bitku dodatno otežava život. Prema Pravilniku postoji kategorija bolesne djece čija pomagala nisu u njemu pa kao da i ne postoje, odnosno roditelji ih moraju sami financirati.
Postrožena je kontrola za dobivanje invalidskim i specijaliziranih kolica, a produljili su im i rok trajanja. Isto tako dijete nakon 18 godina od HZZO-a može dobiti jedne cipele u dvije godine, dok su prije mogli dobivati jedne na godinu.
Roditelji čija se djeca istovremeno liječe u različitim ustanovama sad moraju mijenjati liječnike budući da po novom moraju svi biti u istoj zdravstvenoj ustanovi.
"Birokracija nas nije nikad ovako mljela"
Ana Bešlić, samohrana majka 4,5 godišnjeg dječaka Mate koji boluje od spinalne mišićne atrofije, teške bolesti u kojoj dječaku odumiru svi mišići, a mentalno je na razini vršnjaka, za Index kaže kako ih birokracija nikad nije ovako "mljela".
"Moj sin ima jednog liječnika na Goljaku, a drugog na Šalati sa sad moram mijenjati liječnike što mi dodatno sve otežava jer nemam kome ostaviti dijete da riješim svu papirologiju nego svugdje idem s njim. Na ruku mi ne ide ni to što moram plaćati porez na boce s kisikom bez kojeg moj sin ne može disati", rekla je Ana Bešlić.
Iako je bilo najava da će HZZO financirati punjenje boca s kisikom, ništa od toga. Iz HZZO-a su nam odgovorili da još uvijek ne mogu financirati punjenje boca, a roditelji imaju pravo na dobivanje samo jedne boce, dok drugu moraju sami kupiti.
"Samo na kisik mjesečno dajem oko 400 kuna. Zamjensku bocu, dok mi se jedna puni, morala sam kupiti, a ona stoji 2.000 kuna. Ja živim u Sisku, a najbliže mjesto gdje mogu puniti boce je u Kutini. Inače jedna boca može trajati maksimalno tri sata, tako dok odem do Kutine i vratim se to je to", rekla nam je Ana Bešlić.
Iako u HZZO-u kažu kako su im dali i koncentrator za kisik, to ne olakšava bitno stvari jer se koncentrator puni na struju, a ne na baterije, tako dok ide sa sinom u šetnju ili doktoru, on mora imati bocu s kisikom.
Na sinovu bolest mjesečno ode do 4.000 kuna, a dobije 1.250 kuna invalidnine
Istovremeno ima sedam aparata bez kojih njen sin ne bi mogao živjeti, a koji su 24 sata uključeni u struju, tako da joj mjesečna rata za struju bude i do 700 kuna veća nego u klasičnim kućanstvima.
Tako joj mjesečno na sinovu bolest ode i do 4.000 kuna, a ima pravo na 1.250 kuna invalidnine i oko 800 kuna dječjeg doplatka.
"Najgore mi je kad mi kažu pa smjesti dijete u instituciju, a u koju pitam se ja. Kod nas institucije za tako bolesnu djecu ne postoje. Kad je ministar Ostojić došao na čelo Ministarstva zdravlja rekao nam je da će nas, misleći na roditelje s teško bolesnom djecom, maknuti iz novinskih stupaca, da ne moramo više organizirati humanitarne akcije za pomoć našoj djeci, a sad dvije godine poslije situacija je gora nego ikad. Kad sam na HZZO-u pitala zbog čega te promjene u pravilniku rekli su mi: `A ništa gospođo, sad ćete se morati dodatno pomučiti`. Kao da ovo dosad nije bilo teško", rekla je Ana Bešlić.
Miran prosvjed 28. siječnja na Markovom trgu
Nezadovoljna odnosom Vlade RH prema osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju, Facebook grupa "Pomozimo djeci s invaliditetom" poziva građanke i građane Republike Hrvatske na mirni prosvjed koji će se održati 28. siječnja 2014. u Zagrebu, na Markovom trgu, od 11 do 13 sati.
"Zbog svih svih kontradiktornih i nepravednih zakona, zbog uskraćivanja prava, zbog neuvođenja reda u vlastite redove i nadzora službi, zbog manjka terapeuta i dijagnostičara, zbog manjka centara, zbog oduzimanja statusa (roditelja)njegovatelja, zbog manjka (financiranja) asistenata, zbog novog zakona o ortopedskim i dr.pomagalima, zbog PDV-a na kisik za najugroženije i listi čekanja, zbog toga što su opet udarili na one najslabije organiziramo ovaj prosvjed", rekao nam je Siniša Bosanac, član grupe i otac djeteta s Down sindromom.
Od Vlade traže vraćanje prava osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju koja su im oduzeta posljednjim izmjenama relevantnih zakona i propisa.
Među njima je vraćanje prava na status roditelja njegovatelja svim roditeljima kojima je ovo pravo ukinuto temeljem krivog tumačenja Zakona o socijalnoj skrbi, vraćanje prava na ortopedska pomagala sukladno prijašnjem Pravilniku o pravu na korištenje ortopedskih pomagala.
"Ovo su dva izuzetno važna pitanja i ustrajat ćemo u svojim zahtjevima sve dok se mogućnost boravka u ustanovi ne procijeni individualno za svako dijete s teškoćama u razvoju, i dok se prava iz Pravilnika, koji je preko noći i u tišini promijenjen na štetu osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, ne vrate na prvobitnu razinu. Kako se ovakvi i slični oblici izravne diskriminacije više nikada ne bi ponavljali, zahtijevamo status manjine i invalidsku kvotu", rekao je Bosanac.
Roditelji djece s teškoćama traže status manjine
Vodeći se Zakonom o nacionalnim manjinama, Roditelji djece s teškoćama smatraju da osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju moraju dobiti status manjine.
"Osobe s invaliditetom i djeca sa teškoćama u razvoju, sa svom svojom različitošću, moraju biti priznati kao ravnopravni članovi zajednice, a prvi korak u tome je da nam se prizna status manjine. Facebook grupa "Pomozimo djeci s invaliditetom" inzistira na uvođenju invalidske kvote na svim razinama vlasti, kako bi osobe s invaliditetom i predstavnici djece s teškoćama u razvoju dobili priliku utjecati na kreiranje zakonske regulative i pratiti njeno provođenje", rekao je Siniša Bosanac.
Nepravedno ja kaže, što se uvelo da djeca s teškoćama rođena nakon 2001. imaju pravo na dječji doplatak samo do 27 godine života, dok svi rođeni prije imaju pravo na doživotni.
To je samo jedan od diskriminacijskih poteza Vlade.
I dok Vlada nema novaca i štedi na najugroženijim društvenim skupinama, uvodeći među ostalim i porez na kisik, podsjetimo kako je lani Vlada krenula u obnovu državnog voznog parka "tešku" 265,521 milijun kuna, dok je na nove mobitele samo lani potrošila 40 milijuna kuna.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati