BROJNI bivši saveznici Donalda Trumpa upozorili su da će on, ako osvoji drugi mandat, tražiti službeno povlačenje SAD-a iz NATO saveza. To bi mogao biti kraj svijeta kakvog poznajemo.

Sam Trump aktualizirao je priču

>>Trump rekao da bi pustio napad na neke NATO članice. Pljušte bijesne reakcije

>>Godinama su radili s Trumpom. Sad kažu: Napustit će NATO

U Povratku velikih sila, knjizi koja će biti objavljena 12. ožujka, bivši visoki američki dužnosnik, koji je služio u Trumpovoj i Bidenovoj administraciji na visokoj razini, rekao je novinaru CNN-a da će SAD, ako Trump porazi predsjednika Joea Bidena na izborima u studenom, "izaći iz NATO-a".

Trumpov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton rekao je da bi NATO bio u stvarnoj opasnosti i izrazio uvjerenje da bi Trump doista pokušao izaći iz saveza.

Trumpovo odbacivanje američkih sigurnosnih obveza proteže se i na uzajamne obrambene sporazume s Južnom Korejom i Japanom, rekao je za CNN umirovljeni general John Kelly, koji je godinama služio kao Trumpov šef ureda u Bijeloj kući.

Kao predsjednik, Trump je mnogo puta prijetio povlačenjem iz NATO-a, uključujući i na samitu NATO-a 2018. godine. Priča oko Trumpa i NATO-a opet se aktualizirala nakon što je priznao da je rekao jednom čelniku NATO-a da neće zaštititi naciju koja ima zaostatke u plaćanju ako je napadne Rusija.

Izazvalo je to bijesne reakcije nekih članica NATO-a budući da su se članice obvezale braniti svaku naciju u bloku koja bude napadnuta. I Bijela kuća je Trumpove komentare nazvala "užasnim i bezobzirnim".

>>Nakon Trumpove prijetnje Njemačka najavila veliko povećanje budžeta za vojsku

Koliko su te riječi snažno odzvonile u cijelom svijetu, kazuje i činjenica da je njemački kancelar Olaf Scholz nakon Trumpovog istupa rekao da obrambene tvrtke mogu računati na to da će njegova vlada povećati vojna izdvajanja i da će ispuniti obvezu izdvajanja od 2 posto BDP-a na obranu NATO-a.

Bitan je Senat, ali...

Je li zaista moguće da Trump, ako u studenom ponovo bude izabran za predsjednika, pokrene mehanizme koji bi doveli do izlaska Amerike iz NATO-a? Anne Applebaum, povjesničarka i autorica više knjiga o Rusiji i Istočnoj Europi, za Atlantic je istaknula kako bi institucionalno, a možda čak i politički, to bilo teško za izvesti.

>>Ako Trump pobijedi, NATO je gotov. Posljedice za Europu bi bile nezamislive

"Čim bi objavio svoje namjere, nastupila bi ustavna kriza. Za sklapanje međunarodnih ugovora u Americi potrebno je odobrenje Senata, ali Ustav ne govori ništa o kongresnom odobrenju za povlačenje iz takvih ugovora", rekla je ona.

Upravo zbog te rupe u zakonu, demokratski senator Tim Kaine i republikanski senator Marco Rubio predstavili su zakon koji je već prošao Senat, osmišljen kako bi spriječio bilo kojeg predsjednika SAD-a da se povuče iz NATO-a bez dvotrećinskog odobrenja Senata ili odluke Kongresa.

Amerika ne mora izaći iz NATO-a, opasno je i ako tamo odlučiti biti tek formalno

Ako Trump bude primoran zadržati Ameriku u NATO-u, svejedno djelovanje ove velesile može biti svedeno na puku formalnost. NATO počiva na ideji i načelu članka 5 koji označava da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve njih.

NATO nema svoju vojsku ili aktivnosti kojih se Amerika može pridržavati ako bi ostala u NATO-u. SAD može biti u NATO-u a da istovremeno tamo bude tek formalno, da ne reagira prema spomenutom članku 5.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu puno se govori upravo o načinu na koji se Rusija odnosi prema obližnjim zemljama koje su članice NATO-a, poput pribaltičkih zemalja ili Poljske, koje su zasad ipak sigurne.

Važnost članka 5 očituje se i kroz činjenicu da su nakon napada Rusije na Ukrajinu u NATO pohrlile Finska i Švedska. Finska je već ušla u Sjevernoatlantski savez, dok se očekuje i ulazak Švedske, čija je kandidatura bila privremeno zaustavljena zbog reakcije Turske.

Zašto bi se više itko bojao NATO-a?

Applebaum se zapitala zašto bi se itko bojao NATO-a ako predsjednik Amerike kaže da neće pomoći saveznicima, te navela kako NATO-ov najvažniji izvor utjecaja nije pravni ili institucionalni, već psihološki, radi se o očekivanju kolektivne obrane koja postoji u umu svakoga tko bi prijetio članici saveza.

"Ako Sovjetski Savez nikada nije napao Zapadnu Njemačku između 1949. i 1989., to nije bilo zato što se bojao njemačkog odgovora. Ako Rusija nije napala Poljsku, baltičke zemlje ili Rumunjsku u proteklih 18 mjeseci, to nije zato što se Rusija boji Poljske, baltičkih država ili Rumunjske. Sovjetski Savez se suzdržao, a Rusija to nastavlja činiti sada, zbog njihovog čvrstog uvjerenja u američku predanost obrani tih zemalja", napisala je.

Autorica Atlantica je navela i kako Putina ne bi ništa spriječilo da do kraja osvoji Ukrajinu, a Tajvan, Južna Koreja, Japan, pa čak i Izrael shvatili bi da više ne mogu računati na automatsku američku potporu.

Što se tiče Europe, James Goldgeier, profesor međunarodnih odnosa na Američkom sveučilištu, rekao je da bi rezultat bio kaotičan, ali i da bi Europa odmah bila izložena mogućem ruskom napadu za koji nije spremna, i za koji ne bi bila spremna dugi niz godina.

Cvrtila za Index: Amerika najviše doprinosi savezu, moguće je da Trump smanji aktivnosti

Geopolitički analitičar Vlatko Cvrtila komentirao je za Index kako Amerika najviše doprinosi moći NATO-a.

"Prije svega, NATO je organiziran sa svrhom obrane zapadne Europe u vrijeme hladnog rata zbog prijetnje Sovjetskog Saveza. Ostao je kao organizacija koja je trebala jamčiti sigurnost u Europi, primala je nove članice i razvila platformu Partnerstvo za mir u koju su ušle i neke zemlje koje nisu članice nego teže zajedničkom djelovanju", govori Cvrtila.

Ističe kako NATO nema vlastite oružane snage nego ovisi o moći država članica i njihovoj obrambenoj sposobnosti, kao i tome koliko će doprinositi aktivnostima NATO-a.

"NATO sam po sebi nema snagu, njegovu snagu nose države članice. Ali ima važnu ulogu u zajedničkom planiranju, razvoju politika, djelovanju u operacijama, vojnim vježbama u kojima se uvježbava zajedničko djelovanje", rekao je on.

"Sad smo pod utjecajem kandidata za američkog predsjednika Donalda Trumpa o tome što je NATO i kakav bi trebao biti u budućnosti. On govori o povlačenju jer SAD previše doprinosi u odnosu na druge članice. Rekao bih da je to predizborna tema. Treba reći da SAD ne plaća obranu drugih država, zato je teza malo izvrnuta, ali je očito efektna.

Nisam siguran da će to Trumpu biti prioritet, ali moguće je da će smanjiti aktivnost ili djelovanje. Odluka je to koja ovisi i o drugim tijelima, a treba istaknuti da je Trump i u prvom mandatu stvarao nered unutar saveznika što nije dobro", govori.

Bio bi to udarac i za američku vojnu industriju

Naveo je moguće reperkusije u tom slučaju izlaska ili tek formalnog prisustva Amerike u savezu.

"NATO bi oslabio ako bi SAD izašao iz njega. Ali to ne znači da ne može funkcionirati kao obrambena struktura europskih demokratskih država. On je i osnovan kao organizacija koja spaja dvije obale Atlantika, prije svega za obranu zapadnih demokratskih država. Potreba je velika, postoje potencijalne prijetnje prije svega kroz Rusiju", rekao je.

Izlazak Amerike podrazumijevao bi, govori Cvrtila, ozbiljan udarac za američki vojno-industrijski kompleks jer nije za očekivati da bi NATO kupovao oružje od države koja nije članica.

Dodaje da bi SAD vjerojatno izgubio i podršku koju sad ima u okviru zajedničkih aktivnosti u drugim dijelovima svijeta, objasnivši kako SAD na pojedinim mjestima samostalno djeluje i ne vodi uvijek računa hoće li druge konzultirati.

Svijet ide prema kaosu, izlaskom Amerike iz NATO-a postao bi još nesigurnije mjesto

Ističe i kako su druge koristi koje SAD ima uz svoje članstvo u NATO-u, naglasivši ulogu NATO-a u operaciji u Afganistanu.

"Europa bi vjerojatno imala više hrabrosti iskazivati stavove suprotne od onog što je politika SAD-a, više bi se brinula o europskoj sigurnosti, a manje o drugim dijelovima svijeta kao što sad čini", rekao je.

Zaključio je kako bi izlaskom SAD-a iz NATO-a svijet bio nesigurnije mjesto.

"Hoće li NATO propasti? Neće. Ali bi stvar prvenstveno naštetila interesima SAD-a i značajno poremetila globalni geopolitički poredak čije je narušavanje već počelo ruskom agresijom na Ukrajinu. Mi smo trenutno u jednoj transformaciji i pitanje je ide li ona prema mirovnim aspektima.

Mislim da zapravo ide prema većem kaosu. Da, mislim da bi uz izlazak SAD-a svijet postao zaista nesigurnije mjesto nego što je to sada", rekao je za Index Vlatko Cvrtila.

Američki analitičar: To bi bila katastrofa za mir

Analitičar Prospecta Ryan Cooper još je prošle godine, uz najavu Trumpove kandidature, napisao kako je Trumpov plan za njegov drugi mandat upravo rasturanje NATO-a. Da je Trump razbio NATO, recimo 1993., ističe Cooper, učinci bi vjerojatno bili zanemarivi. Sad je to druga priča.

"Ako Trump izvuče tepih NATO-a ispod nogu Europske unije, europske nacije neće imati drugog izbora nego provesti sveobuhvatni program ponovnog naoružavanja, s masivnom proizvodnjom tenkova, brodova, zrakoplova, topništva, raketa...", naveo je.

Dodaje kako bi Poljska vjerojatno išla na program nuklearnog oružja, te da bi poraz ukrajinske vojske rezultirao oštrom pobunom i izbjegličkom krizom što bi samo eskaliralo hitnost ponovnog naoružavanja Europe.

"Drugi Trumpov mandat bio bi potpuna katastrofa za mir i sigurnost diljem svijeta. On bi razbio relativno benignu strukturu globalnog diplomatskog poretka i stvorio još jedan veliki blok vojnog saveza, naoružan do zuba", konstatirao je.