Foto: Index

OD 2019. stižu manje mirovine, a tek slijedi borba "prsa o prsa". Mirovinski sustav je ekonomski i socijalni problem za čije rješenje nije dovoljna samo preformulacija izračuna mirovina unutar Programa konvergencije, kojeg je vlada donijela u okviru Europskog semestra. Mirovinski sustav zahtijeva temeljitu reformu koja će problem sagledati strukturno i sustavno.

Ako imate manje od 55 godina, onda imate i za 27 posto manju mirovinu

Prema Programu konvergencije 2017.-2020. koji je usvojen 27. travnja 2017., svi oni koji imaju manje od 55 godina, odnosno koji su rođeni 1962. godine i ranije, primat će mirovinu manju za 27 posto. To je zato što im se izuzima dodatak na mirovinu. To povlašteno pravo ostaje samo starijima od 55 godina kojima se isplaćuje mirovina iz I. stupa.

Dakle, 27 posto dodatka ukida se svima onima koji su obveznici I. i II. stupa. Prvi umirovljenici koji spadaju u tu kategoriju, a osjetit će tu nepravdu su umirovljenice koje 2019. godine mogu steći uvjete za prijevremenu mirovinu.

1.452 052 zaposlenih (osiguranika) financira 1.232 897 umirovljenika. Razlika se sve više stapa.

Mirovinski sustav je marginaliziran jer većina zaposlenih (osiguranika) nisu svjesni svoje bruto plaće koju im poslodavac isplaćuje, niti važnosti brige za mirovinu jednog dana. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u travnju 2017. je evidentirano 1.232.897 umirovljenika. Prosječna mirovina je iznosila 2.452,36 kuna. Valja naglasiti da skoro 100.000 umirovljenika prima prosječnu mirovinu od 232,21 kune, što je ispod svake granice dostojanstva. Najveće mirovine prima 2.871 umirovljenik, i to prosječno u iznosu od 8.985,88 kuna.

Visina mirovina

Raste broj umirovljenika, a problem dodatno akceleriraju negativan priraštaj, iseljavanje te dulji životni vijek

Podaci koji dodatno akceleriraju taj negativan trend omjera zaposlenih (osiguranika) i umirovljenika su negativan prirodni priraštaj, ekonomski motivirana iseljavanja i produljenje životnoga vijeka stanovništva. Idemo redom. Negativan prirast stanovništva, odnosno pad broja stanovnika, u 2016. je iznosio 17.500 stanovnika. Nadalje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Hrvatske je u 2016. iselilo oko 20.000 stanovnika. Demografi neslužbeno smatraju da je taj broj i tri puta veći. Produljenje životnog vijeka samo je dodatno otežavajući faktor za mirovinski sustav jer produljenjem životnog vijeka imamo i veći broj umirovljenika. Smatra se da će se do 2060. godine životni vijek stanovništva povećati za 6-7 godina. U Hrvatskoj konstantno raste broj umirovljenika, što se može iščitati i iz grafa.

Prema podacima iz 2016., oko 28,6 posto stanovništva je u mirovini. Rashodi za mirovine iznose oko 38 milijardi kuna. Od toga čak 15 milijardi kuna deficitarno financiramo iz poreznih prihoda, budući da mirovinski doprinos za dva obvezna stupa nije dovoljan. Ukupni mirovinski izdaci čine više od 10 posto BDP-a. Sve je jasnije da se alarm pali. Potrebno je čim prije ući u temeljitu mirovinsku reformu. S razlogom se postavlja pitanje vodi li netko na praktičan način brigu o ovakvim negativnim trendovima. Nužne su vrlo nepopularne mjere koje će osigurati financijsku održivost sustava na dugi rok.

Centar za javne politike i ekonomske analize predlaže sljedeći, krajnje nužni pa i nepopularni smjer mirovinske reforme:

1. Ukidanje prijevremenih mirovina
2. Povećanje starosne granice za umirovljenje žena sa 62 na 65 godina i kratkoročno izjednačavanje dobi s muškarcima
3. Povećanje praga za ulazak u mirovinu na 67 godina za muškarce i žene u sljedećih maksimalno 5 godina
4. Aktivno provoditi politiku vraćanja umirovljenika na tržište rada
5. Ukidanje povlaštenih izračuna mirovina koje su u prosjeku i do 80 posto veće od regularnih
6. Poticati mirovine onima koji odlaze u mirovinu kasnije nego što steknu zakonske uvjete

Naravno, problem mirovinskog sustava je najbolje rješavati na njegovu izvoru, a to je tržište rada. Zalaganje za ekonomski rast kroz nisko, odnosno proporcionalno porezno i regulatorno opterećenje dovest će do većeg broja investicija i zapošljavanja. Poduzetnička inicijativa će moći lakše stvarati vrijednosti uz slobodno tržište. Veći broj zaposlenih vodi do bolje krvne slike mirovinskog sustava, što će onda jamčiti i njegovu dugoročnu održivost.

*Autor teksta je potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA)

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala