Albanija je sve popularnija. Ali to je i dalje zemlja trećeg svijeta s puno problema
NAKON što je desetljećima bila izolirana od svijeta pod strogom diktaturom Envera Hoxhe, Albanija je danas NATO članica koja intenzivno radi na ulasku u Europsku uniju. Albanija je i zemlja koja ima snažan turistički porast.
Svake godine tridesetak posto turista više
Neke od brojki upućuju na galopirajući rast turizma u Albaniji. Albanska agencija za statistiku podataka izvijestila je da je 456.239 stranaca posjetilo Albaniju u siječnju, što je povećanje od 94.2 posto u odnosu na siječanj 2022. godine. U toj 2022. godini Albaniju je posjetilo 7.5 milijuna ljudi, što je povećanje od 32 posto u odnosu na godinu prije.
Zavod za statistiku Albanije izvijestio je da je od siječnja do travnja bilo 3.54 milijuna posjetitelja, što predstavlja porast od 35 posto. Podatke za razdoblje nakon travnja nismo pronašli niti na stranicama albanskog ministarstva turizma.
Ove godine Albanija očekuje barem 10 milijuna turista, dok su neke najave još optimističnije. Flora Xhamani Baba, izvršna direktorica Travel Magazine Balkana, rekla je za Euro News kako je porast očit iz godine u godinu.
"Svake godine brojka se progresivno povećava za oko 20 do 30 posto. Dakle, broj turista je svake godine veći za 30 posto, a nedvojbeno je da će i ove godine biti veći od toga", objasnila je ona za Euro News.
Uz sve navedeno, treba istaknuti da turizam čini 8 posto BDP-a, što je puno manje od primjerice Crne Gore, gdje turizam čini 25 posto BDP-a.
Kako je turizam u Albaniji toliko procvjetao?
Iako nismo dobili odgovore od albanske turističke zajednice, ministarstva turizma niti hrvatskog veleposlanstva u Albaniji o konkretnom broju Hrvata koji ljetuje u Albaniji, sve veći je broj novinarskih članaka u kojima piše da Albanija postaje omiljena destinacija Hrvata.
U Turističkoj zajednici Drača za Bljesak.info kažu da im dolaze turisti iz cijele Europe.
"Većina naših gostiju je iz Italije i Njemačke, ali i iz ostalih europskih zemalja. Posljednjih godina bilježimo i porast broja gostiju iz susjednih zemalja, poput Srbije, Crne Gore, Hrvatske...", istaknuli su.
Kako je Albanija do te mjere pokrenula svoj turizam i tako se otvorila svijetu, pa i Hrvatskoj? Kao prvo, zemlja čija se jadranska obala prostire na 476 kilometara ima prirodne ljepote. Drugo, radi se o zemlji koja je dosta jeftinija od europskog prosjeka.
Općenito, mnogi turistički portali ističu kako je Albanija zemlja nekih od najspektakularnijih plaža i obalnih odredišta u Europi. Popularni turistički gradovi u Albaniji su Drač i Golem na sjeveru, a Saranda i Ksamil na jugu. No osim ovih gradova turiste privlači i albanska prijestolnica Tirana, Butrint...
"Alternativa Maldivima"
Stručnjaci platforme za rezervaciju putovanja Loveholidays otkrili su top destinacije za turiste koji žele uštedjeti novac pa preporučuju jeftini odmor u Albaniji, koja ima "obalu koja oduzima dah" i predstavlja "alternativu Maldivima", piše Express.
Glasnogovornik Loveholidaysa rekao je da se Albanija često zanemaruje kao destinacija u jugoistočnoj Europi, ali da ima "netaknute plaže, prelijepu obalu i izvore vode koji daju dovoljno razloga za posjet".
Ksamil se izdvaja kao destinacija s najljepšim plažama u Albaniji, a do njega se lako može doći iz obližnjeg ljetovališta Saranda. Turisti u svojim recenzijama za ovu destinaciju ističu da je "plaža puna života i glazbe, a more je nevjerojatno bistro".
"Be taken by Albania"
U blizini se nalaze i ruševine Nacionalnog parka Butrint koje su dio svjetske baštine UNESCO-a, a nekada je tu bio grad u sastavu Rimskog Carstva. Prilikom posjeta lokalitetu turisti mogu naučiti o rimskoj povijesti Albanije i dobiti uvid u prošlost zemlje.
Albanija je naučila i kako se reklamirati. Slogan albanske turističke zajednice "Be taken by Albania" mnoge je zbunio jer su odmah u njemu prepoznali referencu na film 96 sati (Taken), u kojem Liam Neeson glumi bivšeg agenta CIA-e čiju kćer otmu albanski trgovci ljudima.
Albanci ne samo da se na film referiraju namjerno već su se i obratili direktno Neesonu, kojeg su videom pozvali u svoju zemlju. U snimci objašnjavaju Neesonu što će ga sve očarati (igra riječima - taken by Albania) u Albaniji, a obratio mu se, između ostalih, i ministar turizma.
Noć u Draču za 25 eura
Istražili smo koliko košta smještaj za četiri osobe koje bi početkom kolovoza pet dana ljetovale u Draču, najvećem albanskom priobalnom gradu. Drač je ujedno i važna luka na Mediteranu, koja godišnje zabilježi oko 600 tisuća dolazaka.
Na Bookingu smo pronašli kako noćenje u jednom objektu u Draču košta tek 25 eura. Ima objekata i za 50 ili 80 eura, ali i puno njih od tridesetak eura.
Ako bi recimo četiri osobe ljetovale pet dana u Draču, one će platiti smještaj 344 eura, 330 eura, 375 eura, 250 eura, ali mogu proći i da plate 180 eura. Radi se o apartmanu od 60 metara kvadratnih koji se nalazi 250 metara od plaže i na prvi pogled ima sve što apartman treba imati.
U hotelima smo pronašli petodnevni smještaj od 500 eura, ali i 325 eura ili 225 eura. Taj hotel od 225 eura, primjerice, ima visoku ocjenu od 9.0 na Bookingu. Na jugu zemlje, ako je suditi po podacima s Bookinga, cijene su nešto više.
Saranda nešto skuplja
Tako smo u Sarandi pronašli petodnevni smještaj za 450 eura, 500 eura, dok ipak upada u oči i smještaj koji dođe 925 ili 678 eura. No tko želi proći jeftinije, može, jer se mogu pronaći i apartmani od npr. 345 eura. Više oko smještaja u Albaniji možete pronaći ovdje.
Dvije pizze, hamburger, kebab i sokovi oko 27 eura
Standard života je također dosta niži nego u Hrvatskoj. Prosječna plaća u Albaniji tako iznosi oko 450 eura, a troškovi rada puno niži nego u Hrvatskoj pa niske cijene ne trebaju čuditi.
Prema stranici Numbeo, obrok u restoranu u Albaniji može se pojesti već za 6.7 eura, pivo košta 1.91 euro, a cappuccino 1.38 eura. U trgovinama kilogram jabuka dođe 1.08 eura, a kilogram piletine 5.86 eura. Nike tenisice, primjerice, mogu se pronaći za 79.04 eura.
Recimo, lani je u Srbiji bili popularno iznositi cijene u albanskim restoranima. Kako je pisao Blic, Srbin koji je ljetovao u Ksamilu u Facebook grupi Odmor u Albaniji pokazao je račun. Kilogram školjki, pola kilograma liganja i kozica, piće i dvije grčke salate platio je 28.31 euro.
Drugi Srbin podijelio je svoj trošak iz jednog ugostiteljskog objekta u gradu Medova. Dvije pizze, hamburger, jednu porciju kebaba, tri Coca-cole i jedno pivo platio je 26.75 eura. O cijenama u Albaniji pišu i strani turisti i blogeri.
Međutim, treba znati i da većina medijskih izvještaja upravo ciljaju svjedočanstva koja govore o niskim cijenama, fotografije koje prikazuju nestvarno lijepe plaže iz specifičnih kuteva, sve skupa kako bi došlo do usporedbe s domaćom ponudom.
Sigurno da je albanska obala jako privlačna i da je cijena hrane i smještaja jeftinija nego u ostatku Europe već zbog same činjenice koju smo naveli oko životnog standarda, no svejedno Albanija se percipira zemljom trećeg svijeta, prije svega zbog navodno nečistih plaža, cestovne infrastrukture i kriminala.
More donedavno bilo očajno, sad je situacija bolja
Sve navedeno jest u određenoj mjeri realnost, ali nešto što u većoj mjeri ne bi trebalo turistima pokvariti boravak u ovoj zemlji.
Prema izvješću Europske agencije za okoliš, kupališta u Albaniji su 2013. godine bila najlošija u Europi. Isto istraživanje je 2018. godine pokazalo jednako loše rezultate. Tada je more na 11.8 posto albanskih plaža za kupanje bilo loše kvalitete, što je najveći udio u bilo kojoj od zemalja uključenih u studiju Europske agencije za okoliš.
Ipak, situacija postaje bolja. Prema izvješću iz 2020. godine Albanija je zauzela 20. mjesto među 31 zemljom u Europi. Više od dvije trećine kupališta u zemlji sada je izvrsne kvalitete, uključujući neka od najvećih turističkih odredišta u zemlji poput Drača.
Uz pomoć sredstava Svjetske banke poboljšane su lokalne kanalizacijske mreže. Pet novih postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda postavljeno je duž obale Drača, s kapacitetom za opsluživanje pola milijuna stanovnika. Ova investicija brzo je poboljšala kvalitetu vode za kupanje.
Loša infrastruktura
Što se tiče cesta, općenito vozačke kulture, Albanija je dugo bila na lošem glasu. Čuje se u svakodnevnom životu kako pravi vozač svoje umijeće pokazuje upravo nakon granice Crne Gore kad dođe u Albaniju.
Najveći cestovni projekt u povijesti Albanije bila je izgradnja ceste A1, koja se gradila od 2007. do 2010. godine, a povezala je Albaniju s Kosovom.
Gradnja je uključivala klesanje planinskog terena te izgradnju 5.6 km dugog tunela i desetaka mostova. A1 je danas najduža autocesta u zemlji koja povezuje Drač s Tiranom u središtu i Kosovom na sjeveroistoku.
Iako je situacija sve bolja, čini se da i dalje ima dosta nedovršenih nadvožnjaka, nekontroliranih pristupnih točki, ograda i prometnih znakova koji nedostaju... Prema iskustvima ljudi, posebno je loše na lokalnim cestama, koje podrazumijevaju vožnju po makadamu i rupama.
Recimo i da od Zagreba do sjevera albanske obale ima oko 880 kilometara. Većina internetskih stranica koje računaju udaljenosti među gradovima preporučuje da se ide preko Bosne i Hercegovine, dok je druga opcija ići jadranskom obalom, dakle preko Dalmacije pa preko Crne Gore.
U obje opcije vozit ćete se nešto više od 10 i pol sati. Ako bi se išlo od Splita do sjevera Albanije, vožnja bi trajala nešto manje od osam sati. Uglavnom, jednom kad se dođe do Albanije, osim ceste A1 koja povezuje Drač s Tiranom, tu su i ceste A2 i A3, koje voze u smjeru sjever-jug. Cestarina se u Albaniji plaća samo na cesti A1.
Ljudi napuštaju Albaniju, nekadašnju Sjevernu Koreju Europe
Razlog? Siromaštvo i korupcija. Početkom 90-ih u Albaniji je živjelo gotovo 3.3 milijuna stanovnika, a danas ih je pola milijuna manje. Samo tijekom prošle godine više od 40 tisuća ljudi napustilo je Albaniju. Tisuće su zatražile azil u nekoj od zemalja Europske unije, međutim dobilo ga je samo 225 ljudi.
"Nema statističkih podataka koliko mladih je otišlo, ali riječ je o popularnom fenomenu. Mladi će vam redom reći da namjeravaju otići, premda nemaju konkretan plan", kazao je nedavno za HRT novinar i publicist Andi Bushat.
Kako bi se shvatila realnost Albanije, potrebno je razumjeti njezinu povijest. Albaniju se dugo smatralo Sjevernom Korejom Europe budući da je bila izolirana od drugih država dok je u njoj vladao komunistički režim od 1944. do 1990.
Većinom je to bilo za vladavine Envera Hoxhe čiji je režim ograničavao građanske slobode i veze s vanjskim svijetom. Pod komunističkim režimom streljano je 5577 muškaraca i 450 žena, više od 26.000 osoba je zatvoreno, 32.000 deportirano, a 77.000 je stradalo u radnim logorima. Komunistički režim je uništio džamije i crkve i zabranio religiju.
Živeći u strahu od napada izvana, Hoxha je dao izgraditi više od 700.000 bunkera za obranu zemlje, koji su i danas turističke atrakcije.
Europski centar šverca drogom
Danas je Albanija europski centar šverca drogom. Američke i europske agencije za borbu protiv droge ističu kako je Albanija najveći dobavljač marihuane za Europsku uniju te važna tranzitna točka za heroin i kokain. Poznat je slučaj Lazarata, sela u južnoj Albaniji, gdje se godišnje proizvelo 900 tona marihuane. Iako je ovaj posao ilegalan, obavljao se uz prešutnu suglasnost vlasti.
U Lazaratu, među planinama južne Albanije, polja marihuane nalazila su se posvuda. Gotovo svih šest tisuća mještana doslovno je živjelo od ilegalne marihuane. Objašnjavali su da zakoni u ovim krajevima ne vrijede te da policija nikada ne dolazi.
Novinari DW-a bili su gosti obitelji Dušku koja je u ovom biznisu već deset godina.
"To je težak, iscrpljujući posao, od travnja do prosinca. Najprije sadimo i okopavamo, a biljke se svaka dva dana moraju zalijevati. Ni žetva nije ništa lakša. Sve radimo sami", rekla je Zamira Dušku.
Ipak, policija je kasnije stala na kraj proizvodnji marihuane. U velikoj policijskoj akciji spaljeno je 500 plantaža marihuane, vrijednih kao pola državnog proračuna. Do tada se selo Lazarat smatralo balkanskom prijestolnicom marihuane.
Država je surađivala s mafijom
Albanija je danas sedmi vodeći uzgajivač kanabisa u svijetu, prema Svjetskom izvješću o drogama za 2022. godinu Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal. Novinarka Fatjona Mejdini 2021. godine je za Deutsche Welle rekla da je problem nastao nakon radikalnih promjena 1991., kada se zemlja koja je bila izolirana pod komunističkom diktaturom preko noći okrenula kapitalizmu.
"To su bila teška vremena za sve. Mnogi su izgubili svoja radna mjesta u državnoj službi pa su počeli saditi kanabis kako bi prehranili svoje obitelji", rekla je Mejdini, dodajući da je država dugo gledala kroz prste tim ljudima, ali i da je u nekim slučajevima čak surađivala s njima.
"To je postalo opasno", naglasila je ona, dodajući kako se u zadnjih deset do petnaest godina razvila i trgovina kokainom, budući da su postojeće rute i kriminalne mreže nudile dobre uvjete za tako nešto.
Danas se smatra da je albanska mafija svoje pipke učvrstila u svakoj državi Europe i Latinske Amerike. Smatra se i da je albanska mafija povezana s latinoameričkim narkokartelima, koji opskrbljuju Albance kokainom koji se krijumčari u Europu.
Osim oko trgovine drogom, albanska mafija kontrolira i migracijske rute i tranzitne kampove. Ukratko, smatra se da se moćna albanska mafijaška mreža već dva desetljeća vrlo uspješno širi na zapad.
Koliko je opasna za turiste?
Međutim koliko je Albanija opasna za turiste? Čini se da su turisti u Albaniji sigurni, ako ne računamo raznorazne džepare koji funkcioniraju po svim većim turističkim gradovima u Europi. Tako britanska vlada na stranici na kojoj savjetuje građane oko putovanja piše da je sigurnost u Albaniji na dobrom nivou, posebno u Tirani.
"Zločin i nasilje se događaju u nekim područjima, ali izvješća o zločinima usmjerenim na strance su rijetka. Bilo je povremenih pucnjava i manjih eksplozija, ali čini se da su one povezane s unutarnjim razmiricama oko kriminalnih, poslovnih ili političkih interesa", pišu.
Ipak, ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država ima upozorenje za putovanja druge razine za Albaniju, što znači da se savjetuje građanima da budu oprezniji kada posjećuju Albaniju zbog veće razine kriminala. Ovo upozorenje ponavlja i novozelandska vlada. Novi Zeland, naime, također stavlja Albaniju pod upozorenje za putovanja razine dva, a također spominje rizik od kriminala.
Međutim, kako piše Travellers World Wide, mafijaške skupine rijetko su zainteresirane za obične turiste. Mafija je više upletena u zločine poput trgovine drogom i pranja novca, a ne u otmice stranaca. "Da, Tirana je sigurna za turiste. Policija obično pazi na strance i nema puno nasilja. Samo se morate čuvati džeparoša, pogotovo u javnom prijevozu", navodi se.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati