Aleksić: Banke kod nas, u odnosu na Njemačku, na kreditima zarađuju 200 posto više
Foto: Hina
SABORSKI klubovi su danas, raspravljajući o izmjenama Zakona o kreditnim institucijama, pozdravili odredbe koje na drugačiji način definiraju ponašanja banaka prema građanima i rješenja koja građanima dodatno idu na ruku, te apostrofirali zabrinjavajuće velik broj blokiranih.
Držeći da ima prostora da se građani i dodatno zaštite, Goran Aleksić (SNAGA) pita zašto se, ako banka odluči prodati svoj plasman po nižoj cijeni od vrijednosti plasmana, ne bi propisalo pravo prvokupa dužnika. Traži i da banka, na potrošačev zahtjev besplatno i u svakom trenutku dok traje ugovor o kreditu, dade izvještaj u obliku otplatnog plana. Banke to sada naplaćuju od 50 do 150 kuna, upozorio je Aleksić.
Ustvrdio je i da banke kod nas, u odnosu na Njemačku, zarađuju 200 posto više na kreditima. Kamatna stopa na kredite u Njemačkoj je u prosjeku 1,57 posto, a kod nas 3,57 posto, precizirao je zastupnik.
Naš kreditni sustav pije krv gospodarstvu i građanima
Kamate su kod nas lihvarske u odnosu na one u EU-u, imamo kreditni sustav koji pije krv gospodarstvu i građanima, ističe i Ivan Lovrinović (PH).
Boris Lalovac (SDP) upozorava da ni jedna europska država, osim Hrvatske, nema 300 tisuća blokiranih građana, odnosno njih deset posto. Njihov je dug veći od 42 milijarde kuna i ne smanjuje se, navodi zastupnik.
Bilo bi dobro da se napravi struktura blokiranih, kaže Ivan Šuker (HDZ) i navodi da je prije sedam-osam godina napravljen otpis dugovanja, ali da ima recidivista.
Važno je znati da od te 42 milijarde glavnica čini 10 milijardi, ostalo su kamate i troškovi, dodaje Branimir Bunjac (ŽZ). Činjenica je da je blokiranih previše, no nisu nastali jučer, nego prije tri, četiri i više godina, a blokirani najviše duguju kartičarskim kućama, bankama, teleoperaterima, navodi Grozdana Perić (HDZ).
Izmjenama Zakona o kreditnim institucijama pristupilo se radi prijenosa odredbi EU direktiva kojim se potvrđuje ovlast Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) za primjenjivanje supervizorskih mjera na kreditne institucije istih ili sličnih profila rizičnosti.
''To je dobro, da je postojala mogućnost supervizije, ne bi nam se dogodile RBA zadruge'', kaže Božica Makar (HNS).
Bunjac: Guverner na godinu prima 630 tisuća neto, a nema ništa!
Spominjanje središnje banke potaknulo je Lovrinovića da zapita zašto se već šest mjeseci odlaže nastup guvernera Borisa Vujčića u saboru, a Nikolu Grmoju (Most) da ustvrdi da HNB ne dopušta da se kontrolira njeno poslovanje, te da u svim europskim zemljama državna revizija može ući u takvu instituciju, ne i kod nas.
Bunjac pak pita zašto guverner od 2012. nije ažurirao imovinsku karticu. Godišnje prima 630 tisuća kuna neto, a po imovinskoj kartici nema ni stana, ni kuće, ni auta, ušteđevine. ''Kako to da prima tolike novce, a ništa ne posjeduje?'' upitao se.
Izmjenama predmetnog Zakona dorađuje se odredba o obvezi banke da obavijesti potrošača o otplati cijelog kredita i informira ga o načinu preuzimanja brisovnog očitovanja i svih drugih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita.
Novost je da u slučaju kad obvezu po kreditu umjesto dužnika u cijelosti ili djelomično otplati treća osoba, banka obavještava dužnika o postojanju prava trećih osoba, kao i o daljnjim uvjetima za izdavanje brisovnog očitovanja.
Dorađuje se i dio kojim je propisan postupak redovne likvidacije kreditne institucije. Uvodi se obveza institucije da HNB-u dostavi plan likvidacije, umjesto dosadašnjih nedovoljno jasno propisanih konzultacija.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati