Amerika nije uspjela spasiti živote od pandemije, ali ekonomiju jest
O AMERICI i koronavirusu mnogo je toga napisano, ali jedna činjenica u isto vrijeme je iznenađujuća i prolazi gotovo neprimijećeno: američka ekonomija prošla je ove godine dosta bolje nego ekonomija u nekim drugim zemljama
Međunarodni monetarni fond (MMF) iznio je procjenu prema kojoj će američki bruto društveni proizvod (BDP) ove godine pasti za 4,4%. To je manji pad nego što predviđaju za Japan (5,3%), Njemačku (6%), Kanadu (7,1%) Veliku Britaniju (10%) ili Francusku (10%).
Jasno je da ovaj relativno dobri ekonomski pokazatelj - u kontekstu globalne koronakrize - nije rezultat uspješnog javnozdravstvenog odgovora SAD-a na covid-19.
SAD ima više od 13 milijuna slučajeva i više od 268 tisuća umrlih
Brojke govore za sebe. Prema podacima stranice Coronavirus Resource Center, koju vodi američko Sveučilište medicine Johns Hopkins, SAD ima 13 i pol milijuna potvrđenih slučajeva od početka pandemije, više od 5 milijuna aktivnih slučajeva i više od 268 tisuća smrti, što je krivulja dnevnog broja slučajeva i smrti koja nakon strmog rasta pokazuje određeni pad u posljednjih tjedan dana, ali bez garancije da će se taj pad nastaviti.
SAD i dalje drži deseto mjesto na top ljestvici zemalja s najviše umrlih od covida-19 na milijun stanovnika (827), prema stranici Worldometers, odmah ispod Sjeverne Makedonije i iznad Bosne i Hercegovine; osmo ako isključimo minijaturne države San Marino i Andoru. Usporedbe radi, Hrvatska ima 455 umrlih na milijun stanovnika. Amerika je i po broju slučajeva na milijun stanovnika na visokom 12. mjestu.
Štoviše, SAD prema podacima od prošlog mjeseca ima višu stopu nezaposlenosti (6,9%) nego Japan (2,9%), Njemačka (4,5%) ili Velika Britanija (4,8%).
Paket poticaja od 2,2 bilijuna dolara u ožujku spasio ekonomiju
Amerika svoju trenutnu makroekonomsku sreću prvenstveno duguje golemom i uspješnom paketu poticaja za ekonomiju koji je Kongres izglasao na proljeće, piše američki časopis Atlantic. Demokrati, koji od 2018. drže većinu u Zastupničkom domu Kongresa, uspješno su ispregovarali niz ambicioznih mjera za ekonomsku stabilizaciju s republikancima, koji drže Senat.
Zakon CARES (Coronavirus Aid, Relief, and Economic Security), koji je donesen 27. ožujka, bio je težak čak 2,2 bilijuna dolara, a uključivao je čekove od po 1200 dolara za gotovo svakog Amerikanca, uz viši iznos za roditelje s djecom (ukupno 300 milijardi dolara), program zajmova malim poslodavcima za plaće radnika koji bi se djelomično ili potpuno oprostili ako poslodavac nije smanjivao plaće ni otpuštao radnike, vrijedan više od 600 milijardi dolara, te povećanje naknade za nezaposlene od 600 dolara mjesečno, između ostalog.
"Nikad nismo vidjeli takve rapidne i opsežne mjere ekonomskog stimulansa koje je Kongres donio, nikad. Usporedite to s onim što se dogodilo u globalnoj financijskoj krizi (2007.). Trebalo je triput više vremena da se donese paket mjera koji je bio upola manji", komentirao je ekonomist iz tvrtke Oxford Economics Gregory Daco.
S druge strane, zemlje koje pretjerano ovise o jednoj grani ekonomije - primjerice o turizmu, kao što je slučaj u Španjolskoj, ali i Hrvatskoj - imale su mnogo gori pad, bez obzira na epidemiološku situaciju ili ekonomsku politiku.
SAD-u na ruku ide i to što ne ovisi o izvozu za svoj ekonomski rast. Prema podacima Svjetske banke, na izvoz roba otpada samo 12% američkog BDP-a, dok taj udio iznosi 18% u Japanu, 32% u Kanadi i čak 47% u Njemačkoj. U skladu s tim, dramatičan pad međunarodne trgovine ostavio je teže posljedice na ove zemlje.
Još jedna strukturna prednost koju Washington ima je svakako status dolara kao globalne rezervne valute. To znači da SAD usisava velik dio globalnih tokova kapitala kad je ekonomska nesigurnost visoka - primjerice, u pandemiji - objašnjava financijski analitičar Mark Zandi iz Moody's Analyticsa za Atlantic. To pak povećava vrijednost američke imovine i snižava cijenu zaduživanja. Usto, američko tržište rada fleksibilnije je nego u drugim zemljama.
Zemlje koje su spasile i živote i radna mjesta ipak prošle bolje
"Amerikanci su voljniji usvojiti nove tehnologije, preseliti se radi novog posla i napraviti velike promjene u svom životnom stilu i poslu", konstatira Zandi. Takva fleksibilnost olakšava tržištu rada da apsorbira šok koji su izazvali pandemija i lockdown.
Zasluge svakako idu i američkoj centralnoj banci, Sustavu federalnih rezervi, koju Atlantic naziva najkompetentnijom tehnokratskom institucijom u SAD-u, a koja je financijska tržišta primirila nizom specijalnih programa i istovremenim spuštanjem kamatne stope na nulu, zahvaljujući čemu je tržište preplavljeno gotovinom.
Ulaganje američkih institucija u spas ekonomije se isplatilo. Primanja milijuna američkih obitelji povećala su se kad je to bilo najbitnije, što je dovelo do bržeg oporavka. Američki BDP bolje se drži nego britanski, njemački, kanadski ili francuski. Ipak, to ne znači da je američka ekonomija prošla bolje od svih ostalih.
Države koje nisu podbacile u suzbijanju epidemije, kao što SAD s Donaldom Trumpom na čelu očito jest, sad imaju i zdraviju ekonomiju. Australija, Južna Koreja i Tajvan spasili su i živote, i radna mjesta, i BDP u isto vrijeme.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati