GEOPOLITIČKI analitičar Vlatko Cvrtila je u Dnevniku HTV-a je komentirajući situaciju na Bliskom istoku rekao da je ovo nova faza ozbiljne eskalacije sukoba. Cvrtila je napomenuo da se gotovo svaki tjedan postavlja pitanje o mogućoj novoj eskalaciji, te da strahovi o uključivanju Irana s Hezbolahom postaju sve realniji.

"Iran je već napao, trebamo se podsjetiti, u travnju, zbog napada Izraela na njihovo konzularno predstavništvo u Damasku. Praktički je to bio napad na teritorij. U ovome slučaju nije se to dogodilo, dakle oni su napali, bez, recimo to tako, one reakcije koja je bila u travnju. Izrael ima priliku odabrati koju vrstu odgovora će dati, zato što mu se zapravo dogodio izravan napad na njihov teritorij", izjavio je Cvrtila za Dnevnik HTV-a.

Iran je poručio da bi u slučaju eskalacije njihove mete mogle biti i druge države, a Cvrtila smatra da je to zastrašivanje, no ne isključuje mogućnost da bi se to moglo i ostvariti. Pitanje je, dodaje, koje će države biti na udaru.

Kakva je pozicija Sjedinjenih Američkih Država?

Kada je riječ o poziciji Sjedinjenih Američkih Država, Cvrtila je istaknuo: "SAD i oba predsjednička kandidata govore, rekao bih, isto. S jedne strane se poziva na mir, a s druge strane je jasno da SAD neće napustiti Izrael."

"U ovom slučaju oni su duboko uključeni. Na kraju krajeva, bili su uključeni u savladavanju napada u travnju, pa su tada i priznali da su bili uključeni. Imaju jako puno svojeg osoblja, vojnog i vojnih kapaciteta na Bliskom Istoku. Vidjeli smo da je Kamala Harris jasno rekla da to može biti ugrožavanje njihovih ljudi tamo, tako da je SAD duboko uključen", rekao je.

Cvrtila je također primijetio da su namjere izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, prema njegovim riječima, uključivale uvlačenje SAD-a u sukob s Iranom, a to se sada polako ostvaruje. "Ako dođe do eskalacije koja je vrlo vjerojatna - da Izrael odgovori, a onda će Iran odgovoriti - Sjedinjene Američke Države bit će duboko uključene u tu cijelu priču, a onda imamo novu fazu eskalacije", zaključio je.

Što s Turskom?

"Znamo da je Turska do prije koju godinu imala jako dobre odnose s Izraelom. To se sve promijenilo, zbog vanjske politike, želje Turske da ona bude na neki način središnje okupljalište svih snaga na Bliskom istoku, koje su na neki način protivničke samom Izraelu", kazao je Cvrtila te dodao da je po njegovom mišljenju to prijetnja.

"Pitanje je koliko bi oni u vojnom smislu mogli nešto napraviti, jer njima je puno veći interes ono što se događa na granici sa Sirijom", dodao je. Komentirao je i izraelsko proglašavanje glavnog tajnika UN-a nepoželjnom osobom. Smatra da je to presedan, iako - nije iznenađen. Izjave glavnog tajnika po njegovom mišljenju su umjerene.

"Izrael njegove izjave tumači tako - da on nije osudio napad i da nije djelovao na odgovarajući način", kazao je Cvrtila i ponavlja da je to u svakom slučaju presedan da se zapravo uskraćuje gostoprimstvo osobi koja je na čelu UN-a, a koji bi trebao i sudjelovati u nekom mirnom procesu koji će se jednog dana sigurno dogoditi.

"Ako Izrael odgovori, Iran će također uzvratiti. Onda postaje teško kontrolirati razinu eskalacije"

Sukobi na Bliskom istoku postaju sve intenzivniji, dok se paralelno nastavlja dugotrajni rat u Ukrajini. Cvrtila smatra da smirivanje situacije nije izgledno.

"Unazad godinu dana bilo je mnogo poziva raznih čelnika, moćnika i međunarodnih organizacija da se nasilje zaustavi, no ništa se nije dogodilo. Nasilje se nastavlja. Sada smo u potpuno novoj fazi i Izrael mora odgovoriti. Ako Izrael odgovori, Iran će također uzvratiti. Onda postaje teško kontrolirati razinu eskalacije" naglasio je Cvrtila u Dnevniku HTV-a.

"Više nema međunarodnog autoriteta koji bi mogao zaustaviti ovo. S jedne strane, najjači međunarodni autoritet su Sjedinjene Američke Države, a poznato je na kojoj su strani. Ulazimo u vrlo ozbiljnu i osjetljivu fazu s ogromnim potencijalom za daljnju eskalaciju na Bliskom istoku" rekao je, dodajući da bi nova kriza mogla izbiti i u Jugoistočnoj Aziji.

Pitanje je, smatra Cvrtila, možemo li kao međunarodni poredak to kontrolirati, ili ćemo tonuti u još veću eskalaciju.