ANKETA Dosad je osam kandidata za predsjednika. Za koga biste glasali?
PRED građanima su još jedni izbori, treći ovi godine, a ovoga puta radi se o predsjedničkima. Prvi krug trebao bi se održati u prosincu. Bude li drugog kruga, on bi se mogao održati početkom 2025., do kada aktualnom predsjedniku Milanoviću traje petogodišnji mandat.
Zasad su svoju kandidaturu najavili aktualni predsjednik Zoran Milanović, koji će na izbore kao SDP-ov kandidat, nezavisna saborska zastupnica i bivša zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić, Dragan Primorac, koji će na izbore kao HDZ-ov kandidat, Ivana Kekin kao kandidatkinja stranke Možemo.
Danas je kandidaturu objavila Branka Lozo kao kandidatkinja Doma i nacionalnog okupljanja, nove stranke Marija Radića.
>> Nju Radićeva stranka želi za predsjednicu: "Moram zaustaviti pipke srpskog svijeta"
Tu su još i Tomislav Jonjić, Dražen Keleminec te Aurora Weiss, savjetnica Milorada Dodika, koja također želi na Pantovčak.
Spomenimo i to da je Mostov Miro Bulj prije nekoliko dana objavio da postoji mogućnost da se kandidira za predsjednika, no samu kandidaturu još nije objavio.
Za koga biste, od onih koji su objavili kandidaturu, glasali da su danas izbori? Izjasnite se u Indexovoj anketi, a ispod nje pročitajte više o (potencijalnim) kandidatima, pred kojima je još prikupljanje potpisa potrebnih za službenu kandidaturu.
Zoran Milanović
Prvi je svoju kandidaturu najavio aktualni predsjednik Zoran Milanović, a podržali su ga SDP, Reformisti i Stranka umirovljenika.
"Moja odluka da se natječem još jednom je motivirana mojim dosadašnjim iskustvom, viđenjem onoga što se događa u Hrvatskoj, potrebom da se Hrvatsku zaštiti od Plenkovićevog nasrtaja na sve institucije, ali i od svih opstrukcija Ustava, izbjegavanja sastajanja ustavnih tijela u koordinaciji vanjske politike i nacionalne sigurnosti, zadnji put je to bilo krajem 2021. godine", rekao je Milanović nakon parlamentarnih izbora.
Dragan Primorac
HDZ će na izborima podržati nezavisnog Dragana Primorca.
"Duboko sam uvjeren da je najteža kriza koja se može dogoditi jednom narodu ona moralna, koja ostavlja duboke tragove u svakom čovjeku. Ako se na krizu morala nadovežu podjele unutar tog istog društva, nemoguće je napraviti ozbiljan iskorak u budućnost. A budućnost ovisi o tome što radimo danas. I nje nema bez snažnog, složnog i sretnog naroda. Kao predsjednik želim vratiti uzajamno poštovanje i uvažavanje u govoru i ponašanju u hrvatsko društvo, posebice u politiku i javni život", rekao je Primorac u srpnju.
Marija Selak Raspudić
Kandidaturu je objavila i nezavisna saborska zastupnica Marija Selak Raspudić.
''Stvarna alternativa ne može doći iz redova HDZ-a ili SDP-a, koji provode sve vrijeme svađajući se tko je gori, tko je više vozio helikoptere i tko je više koristio glisere.
Njima zapravo to odgovara jer se međusobno omogućuju. Mene je u tom trenutku, kada sam prva iskoračila i bez kalkulacija stala na čistinu i rekla - 'idem i borit ću se, borit ću se za tu bolju Hrvatsku u koju vjerujem' - prije svega motivirala činjenica da se nitko ne usudi suprotstaviti aktualnom predsjedniku.
Ja se aktualnog predsjednika ne bojim, mislim da nije dobro obavljao svoj posao i da ga treba zamijeniti nova osoba", kazala je nedavno Selak Raspudić.
Ivana Kekin
Kandidatkinja stranke Možemo na predsjedničkim izborima bit će Ivana Kekin, objavljeno je danas na konferenciji za novinare.
Kekin je poručila da će biti predsjednica koja će otvoriti dijalog s građanima o tome što je socijalna država i kakva nam država treba u 21. stoljeću, kamo smo krenuli i zašto smo se toliko udaljili od temelja za koje smo se dogovorili da su nam važni. "Bit ću predsjednica koja progovara o ustavnim vrijednostima socijalne države i općega dobra", istaknula je Kekin.
Branka Lozo
Danas je kandidaturu objavila Branka Lozo iz stranke Marija Radića, koja dijeli skraćenicu DOMiNO s queer udrugom.
Da je sličnost samo u nazivu Lozo je odmah pokušala dokazati u videoobraćanju kojim je objavila kandidaturu, naglašavajući da je odgojena u vjeri i da će se boriti protiv rodne ideologije. Poručila je i da je njen zadatak zaustavljanje "politika srpskog svijeta, čiji su se pipci već razgranali".
"Rođena sam u Zagrebu, odgojena sam u vjeri i s vjerom sam odrasla u mnogobrojnoj obitelji, oboje roditelja su mi liječnici, a obiteljski korijeni sežu od Slavonije i Gorskog kotara do ponosne Dalmacije. I moja vlastita obitelj je velika, sa suprugom imam petoro djece i dobro znam što je snaga sloge i zajedništva", poručila je Lozo, naglašavajući da je doktorirala na Grafičkom fakultetu te da tamo radi kao profesorica, a pohvalila se i da ima međunarodnu karijeru.
"Njegovat ću očuvanje kontinuiteta kršćanske kulture i tradicije u Hrvatskoj - vrijednosti koje su izgradile i Hrvatsku i Europu, a protivit ću se raznim revolucijama koje su je rušile i danas je ruše, perfidnim i protuprirodnim idejama", poručila je.
"Svojim zadatkom smatram i zaustavljanje politika 'srpskoga svijeta', pipci kojega su se već razgranali po Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, pa i Hrvatskoj!" naglasila je Lozo. Dodala je da je "svjesna da se razlikuje od svih predsjednika nakon Franje Tuđmana".
Tomislav Jonjić
Kandidaturu je istaknuo i Tomislav Jonjić, odvjetnik koji je bio zastupnik u zagrebačkoj skupštini s liste Brune Esih. Objavio je i slogan za izbore koji glasi "Za Hrvatsku naših pobjeda".
"Nacrt moga političkog programa izrastao je iz slobodarskih starčevićanskih korijena i katoličkoga društvenog nauka. Utemeljen je na ideji ljudskog dostojanstva i općeg dobra, na promicanju demokracije te na jačanju institucija hrvatske države i suverenosti hrvatskog naroda", poručuje Jonjić.
"Zagovaram decentralizaciju, reformu političkoga i izbornog sustava, ograničeno jačanje uloge predsjednika Republike, kao i institut referenduma. Zalažem se za jačanje veza s hrvatskim iseljeništvom i zaštitu prava hrvatskog naroda u susjednim državama, posebno Hrvata u Bosni i Hercegovini. Podržavam čvrstu suradnju unutar NATO saveza te jačanje naših oružanih snaga", ustvrdio je dodajući kako je okrenut Zapadu "kojemu oduvijek prirodno pripadamo" te da je jedini temelj današnje hrvatske države Domovinski rat.
Dražen Keleminec
Kandidaturu za predsjednika najavio je i predsjednik Autohtone - Hrvatske stranke prava (A-HSP) Dražen Keleminec. Poručio je da će se na izborima "suprotstaviti komunističkoj bandi koja terorizira hrvatski narod".
U videoobraćanju građanima poručio je da se želi suprotstaviti i Zoranu Milanoviću i Draganu Primorcu.
"Oni su iz komunističke organizacije, jedan i drugi su boljševici, obojica su pobjegla iz Hrvatske, a Dražen Keleminec ju je branio i dragovoljac je Domovinskog rata od 28. lipnja 1991.", istaknuo je Keleminec.
"Moramo maknuti ovu boljševističku, komunističku, jugoslavensku, velikosrpsku bandu koja terorizira hrvatski narod. Znate me tko sam, da se nikada nisam prodao i nikada neću", poručio je Keleminec.
Aurora Weiss
Svoju je kandidaturu objavila i Aurora Weiss, bivša novinarka koja radi kao savjetnica u kabinetu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Weiss za sebe kaže da ona "stoji kao vrhunska figura u novinarstvu" te u "međunarodnim odnosima i diplomaciji diljem srednje i jugoistočne Europe".
Založila se za povećanje predsjedničkih ovlasti, koje bi uključivale domenu Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane i sigurnosno-obavještajne službe.
Uz niz klasičnih predizbornih poruka Weiss je, objavljujući kandidaturu, rekla i sljedeće: "Živjela sam u Austriji, u Nizozemskoj, Belgiji, Americi... U Izraelu sam živjela i radila. Govorim nekoliko stranih jezika, završila sam mnoge sigurnosne škole, tečajeve... Ja bih rekla, kobila se utrkuje s kornjačama, a ja nisam kornjača. To je moj odgovor po pitanju drugih kandidata."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati