ARMENIJA se nada da će u mjesecima koji dolaze sklopiti mirovni sporazum i uspostaviti diplomatske odnose s Azerbajdžanom, rekao je danas armenski premijer Nikol Pašinjan. Nakon desetljeća neprijateljstava između Bakua i Jerevana Azerbajdžan je prošli mjesec munjevitom ofenzivom preuzeo kontrolu nad Nagorno-Karabahom, izazvavši masovni egzodus većine od 120.000 etničkih Armenaca iz te regije u susjednu Armeniju.

Od tada su dvije zemlje izrazile spremnost da potpišu mirovni sporazum, premda je napredak spor, a redoviti pogranični okršaji i dalje se događaju. "U idućim mjesecima (nadamo se) da ćemo s Azerbajdžanom potpisati sporazum o miru i uspostavi diplomatskih odnosa", rekao je Pašinjan na forumu u Tbilisiju na kojem su bili i premijeri Azerbajdžana i Gruzije.

Azerbajdžanski premijer Ali Asadov rekao je na forumu da je Baku bio predan miru i obnovi transportnih veza s Armenijom od 2020., ali je napredak ovisio o Jerevanu. Karabah, koji međunarodna zajednica smatra dijelom Azerbajdžana, bio je pod kontrolom etničkih Armenaca od raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih.

Kremlj od Armenije zatražio pojašnjenje Pašinjanove izjave

Pašinjan je rekao i da se Armenija nada da će otvoriti granicu s Turskom, bliskom saveznicom Azerbajdžana, za građane trećih zemalja i osobe s diplomatskom putovnicom. Ta je granica zatvorena od 1993., kada je Turska prekinula odnose s Armenijom zbog rata između Jerevana i Bakua oko Nagorno-Karabaha. Turska odbija otvoriti granicu dok Jerevan i Baku ne sklope mirovni sporazum.

Uz to, Kremlj je jučer rekao kako se nada da će armenske vlasti pojasniti Pašinjanovu izjavu za The Wall Street Journal da ne vidi koristi od zadržavanja ruskih vojnih baza u Armeniji. Pašinjan je naveo i da Jerevan "ne razmatra" poziv Rusiji da povuče svoje vojnike iz Armenije, po transkriptu intervjua koji je danas objavila armenska novinska agencija Armenpress.

Rusija ima nekoliko vojnih baza u kršćanskoj Armeniji, koja je njezin saveznik temeljem sporazuma. Odnosi su se, međutim, zadnjih mjeseci pokvarili i Armenija optužuje Moskvu da je ne podržava u njezinu sporu s većinski muslimanskim Azerbajdžanom, s kojim je Rusija također saveznica. Moskva zauzvrat optužuje Pašinjana da zanemaruje tradicionalne bliske odnose s Rusijom i da se sve više okreće prema Zapadu.