SPAŠAVANJE turističke sezone, koju ugrožava pandemija koronavirusa, ove godine nije samo prioritet Hrvatske nego i nekih drugih europskih zemalja u kojima prihodi od turizma imaju značajan udio u BDP-u.

Jedna od njih je nedvojbeno i Austrija, zemlja bez mora koja je po zaradi jedan od turističkih šampiona Europe i u kojoj prihodi od turizma čine oko 15 posto BDP-a. Nadalje, 13 posto zaposlenih Austrijanaca radi u turističkom sektoru, tako da je spas turističke sezone ujedno i pitanje spasa radnih mjesta.

Kurz je još u svibnju Austriju proglasio najsigurnijom zemljom za turiste

Vlasti u Beču od početka otvaranja nakon prvog vala pandemije uopće nisu krile da će učiniti sve kako bi se spasila austrijska turistička sezona. 

>> Austrija sabotira turističku sezonu u Hrvatskoj. Zašto?

>> Hoće li Austrija spriječiti svoje turiste da dođu u Hrvatsku? "To je jako loše"

Tako je austrijski kancelar Sebastian Kurz na konferenciji za novinare u Beču krajem svibnja obećao kako će odmor u Austriji unatoč koronavirusu biti siguran kao ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu. Objasnio je da će uložiti u testiranja i testirati što je moguće više ljudi koji su u kontaktu s putnicima. 

"Veseli me da ćemo i domaćim i stranim gostima pružiti ujedno siguran i lijep odmor", rekao je Kurz u svibnju.

Austrijska kampanja: "Poput Hrvatske, samo bez morskih ježinaca"

Austrija ne samo da je htjela ovog ljeta privući strane turiste nego i zadržati Austrijance u zemlji, kako je više puta naglasila tamošnja ministrica turizma Elisabeth Köstinger. Ona je pozivala Austrijance da ljetuju u domovini, a znakovito je bilo i austrijsko odugovlačenje s otvaranjem granica kada je za to došlo vrijeme. Čak je pokrenuta i reklamna kampanja u kojoj se Austrijance pozivalo na ljetovanje u Austriji, s plakatima na kojima je, primjerice, pisalo "Poput Hrvatske, samo bez morskih ježinaca. Ljetni odmor provedite kod kuće."

>> Pogledajte plakat kojim u Austriji ljude zovu da ostanu kod kuće, spominju Hrvatsku

Kampanja vladajućih se donekle prelila i na austrijske medije pa je tako austrijski tabloid Heute početkom lipnja vijest o izljevu fekalija u hrvatsko more objavio pod egidom "Odvratno". Cilj je očito bio Austrijancima zgaditi ideju ljetovanja u Hrvatskoj, no postojao je samo jedan problem - vijest je stara godinu dana, a Heute ju je prezentirao kao nešto aktualno.

Slovenija je već početkom lipnja javno prosvjedovala zbog austrijskog ponašanja te je njezin ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs izjavio da ima dojam kako Austrija svoje građane koji bi željeli ljetovati izvan Austrije odugovlačenjem želi zadržati na ljetovanju u Austriji. 

Brzopotezna odluka o stavljanju Hrvatske na listu rizičnih zemalja

Poslije svega što se u međuvremenu dogodilo, može se reći da taj dojam nimalo ne vara.

Nakon što je u Hrvatskoj zabilježen porast zaraženih koronavirusom, Austrija je brzopotezno donijela odluku da de facto onemogući putovanje svojih državljana na ljetovanje na Jadranu. 

Znakovit je i način kako je ta odluka donesena. Ujutro je ministar zdravstva Rudolf Anschober iz Zelenih na konferenciji za medije odbijao izreći hoće li doći do strožih mjera prema Hrvatskoj, predlažući da se odluka donese u dogovoru sa susjednim zemljama, a već u podne je iz ministarstva vanjskih poslova, koje vodi formalno nestranački ministar Alexander Schallenberg, blizak Kurzu, medijima poslano priopćenje o stavljanju Hrvatske na listu nesigurnih destinacija. Čini se da je odluka unutar austrijske vlade prelomljena preko koljena, a zasad nije učinila ništa na uspostavljanju zdravstvene sigurnosti, ali je zato stvorila prometne gužve jer su se uspaničeni austrijski turisti počeli masovno vraćati s Jadrana u Austriju.

>> Kolone od mora, ali i prema moru. Austrijanci očekuju gužve zbog "bijega" iz Hrvatske

Nema sumnje da se epidemiološka situacija u Hrvatskoj prošlog tjedna pogoršala, no je li se doista pogoršala toliko da bi zahtijevala drastične austrijske mjere?

Cilj je odvratiti Austrijance od dolaska u Hrvatsku

>> Austrija upravo izdala upozorenje za putovanja u Hrvatsku

>> Austrijski kancelar: Ogroman je priljev virusa iz Hrvatske, moramo to zaustaviti

Od danas će povratnici iz Hrvatske također morati predočiti negativni test na koronavirus, što je mnoge Austrijance nagnalo da se kući vrate u nedjelju i izbjegnu testiranje koje moraju plaćati iz svog džepa, dok je druge odvratilo od same ideje ljetovanja u Hrvatskoj.

"Golem je priljev virusa iz Hrvatske", rekao je Kurz u subotu dodavši da povećanje nije iznenađujuće s obzirom na to da su u tijeku godišnji odmori.

"Sadašnje su brojke zabrinjavajuće", kaže Kurz. "Moramo učiniti sve što možemo da zaustavimo virus bez uvođenja novih sveobuhvatnih zabrana."

Dok Austrija Hrvatsku stavlja na crnu listu, Izrael za putnike iz Hrvatske ukinuo obaveznu karantenu

Pritom je u Austriji u subotu zabilježeno gotovo 230 novozaraženih, a dan ranije bilo ih je rekordnih 282. Kada bi se druge članice Europske unije vodile austrijskom logikom, i ona bi mogla lako završiti na listi zemalja u koje se putovanje ne preporučuje.

Otprilike u isto vrijeme dok je Kurz spekulirao o "golemom priljevu virusa iz Hrvatske" Izrael je ukinuo obaveznu karantenu po dolasku u zračnu luku u Tel Avivu za svoje državljane koji se vraćaju iz 20 "zelenih" država, među njima i Hrvatske, kao i za državljane tih zemalja, objavljeno je na stranici izraelske vlade.

>> Izrael ukinuo karantenu za Hrvatsku i još 19 zemalja

Popis tih zemalja, koje izraelske vlasti smatraju državama niskog rizika u smislu širenja koronavirusa, uključuje 15 europskih zemalja, među njima Hrvatsku, Austriju, Italiju, Njemačku, Mađarsku i Sloveniju, te još pet zemalja među kojima su Kanada i Novi Zeland. Popis isključuje, primjerice, Francusku i SAD.

Izrael je početkom pandemije nametnuo obaveznu samoizolaciju od 14 dana za svaku osobu koja ulazi na izraelski teritorij te provodio vrlo strogu epidemiološku politiku, no sada smatra da su i Hrvatska i Austrija sigurne zemlje, dok istovremeno Austrija Hrvatsku tretira poput najstrašnijeg žarišta korone.

Mlaka reakcija inoministra Grlića Radmana

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je, predvidljivo, zauzeo pomirljiv ton prema Austriji. U petak je izjavio da će Austrija razmatrati izmjenu odluke kojom je svoje državljane upozorila da zbog mogućnosti zaraze koronavirusom ne putuju u Hrvatsku te da se oko toga već dvaput čuo s austrijskom kolegom Schallenbergom. 

>> Grlić Radman: Austrija će razmatrati izmjenu odluke o Hrvatskoj kao nesigurnoj

"Mi svakodnevno izvješćujemo o tome kakva je situacija u Hrvatskoj, dakle na dnevnoj bazi se dostavlja Europskom središtu za prevenciju bolesti i kontrolu. Kad je u pitanju broj zaraženih, on je uglavnom istaknutiji na istoku zemlje nego u regijama na Jadranu, tako da smo izvijestili austrijsku stranu", kazao je ministar u izjavi za novinare u Baškoj Vodi. 

"Austrijanci će sad razmatrati preinačenje te svoje odluke", najavio je u petak Grlić Radman, no najavljena odluka je ipak stupila na snagu u nedjelju u ponoć, a iz Beča zasad nema nikakvih signala o mogućoj promjeni stava.

Die Presse: Kraj ljetovanja u Hrvatskoj

Austrijski list Die Presse je još u petak navečer jasno konstatirao što znači odluka austrijskih vlasti da Hrvatsku proglasi zemljom u koju ne treba putovati te uvede obavezu testiranja za one koji se vraćaju iz Hrvatske u Austriju. "Kraj ljetovanja u Hrvatskoj", glasi naslov članka koji sažima posljedice odluke austrijskih vlasti.

Austrijska sebičnost unutar Europske unije zapravo nije ništa novo, nego jedno od čestih obilježja austrijske europske politike, naročito otkako je u njoj ključna figura popularni i mladi kancelar Sebastian Kurz. Austrija je nedavno bila i među najžešćim protivnicima pomoći Europske unije članicama najviše pogođenima pandemijom, što je rezultiralo maratonskim briselskim summitom na kojem su predloženi iznosi nepovratne pomoći značajno smanjeni ili pretvoreni u kredite. 

Sjećate se kako je Austrija proširila virus po cijeloj Europi?

Uostalom, i na samom početku pandemije se pokazalo da u Austriji mnogi prvo misle na vlastitu korist, a onda na opće dobro. Tako je popularno austrijsko skijalište Ischgl postalo jedno od najvećih žarišta koronavirusa, koji se iz Ischgla proširio diljem Europe, od Skandinavije do Hrvatske. 

"Turisti iz cijele Europe su se virusom zarazili u barovima austrijskog skijališta u dolini Paznaun u Tirolu, no unatoč sve brojnijim dokazima o tome što se događa, sve je donedavno bilo otvoreno", pisao je sredinom ožujka njemački list Der Spiegel.

Bečki Der Standard je ponašanje tirolskih vlasti i turističke industrije na početku pandemije opisao naslovom "Pohlepa i propast u Tirolu", navodeći da su žičare i skijaški liftovi u dolini Paznaun ostali raditi čak i u dijelovima koji su stavljeni u karantenu. Cilj je bio izvući posljednje eure od prisutnih turista iako se znalo da se tako širi zaraza. 

>> Kako su austrijska skijališta posijala zarazu od Norveške do Hrvatske

>> Preko tisuću ljudi zarazilo se u austrijskom skijalištu. Policija pokrenula istragu

U međuvremenu cijelu aferu istražuje i policija, a Ischgl je krajem travnja ponovno otvoren za turiste, ovaj put kao, kako bi to rekao kancelar Kurz, mjesto na kojem turisti mogu biti sigurni kao nigdje drugdje na svijetu.

Porast broja zaraženih u Hrvatskoj povod Austriji da ostvari svoje planove

Bilo kako bilo, još od kraja svibnja je jasno da Austrija ne gleda blagonaklono na to da austrijski turisti svoje ljetovanje provode u Hrvatskoj, kao najbližoj i najpoželjnijoj destinaciji, a mjeseci nakon toga su pokazali i da se u svrhu ostvarivanja tog cilja povlače i neki sumnjivi potezi.

Porast broja zaraženih u Hrvatskoj prošlog tjedna Austriji je tako bio dobar povod da Hrvatsku stavi na crnu listu, no kada se cijela priča pogleda u cjelini, teško je povjerovati da je to i jedini razlog.