Azijske burze pale unatoč mjerama središnjih banaka
NA AZIJSKIM su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale jer se ulagači i dalje povlače iz rizičnijih investicija, unatoč brojnim mjerama monetarnih vlasti u svijetu, uključujući drastično smanjenje kamatnih stopa američkog Feda.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7.00 sati u minusu 3,1 posto, zaronivši na najnižu razinu od 2017. godine.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,9 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Hong Kongu, Singapuru i Australiji skliznule između 1,5 i 9 posto.
Zbog straha da će širenje koronavirusa u svijetu dovesti do globalne recesije, ulagače ne uspijevaju umiriti ni poticajne mjere u mnogim zemljama.
Fed oštro smanjio kamate
Američka središnja banka Fed u nedjelju je ponovno, već drugi put u desetak dana, smanjila ključnu kamatnu stopu, i to za puni postotni bod, u raspon od nula do 0,25 posto, s ciljem pružanja podrške gospodarstvu zbog udara koronavirusa.
Fed je, također, ponovno pokrenuo program kvantitativnog popuštanja, odnosno kupnje državnih obveznica, vrijedan 700 milijardi dolara, s ciljem ubrzanja novčanih tijekova i povećanja likvidnosti na tržištima.
Središnja banka Novog Zelanda srezala je, pak, ključne kamate za 0,75 postotnih bodova, na 0,25 posto, dok je australska središnja banka u financijski sustav ubrizgala svjež novac.
Čekaju se mjere japanske banke
Čekaju se i nove poticajne mjere japanske središnje banke. Unatoč tome, tržišta su pod pritiskom.
A novi makroekonomski podaci iz Kine pokazuju koliki je udar pandemije koronavirusa na gospodarstvo.
Kineski zavod za statistiku (NBS) objavio je u ponedjeljak da je industrijska proizvodnja u siječnju i veljači bila 13,5 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju, što je njezin najveći pad od početka 1990. godine.
Više nego što se očekivalo pale su i investicije, kao i promet u trgovini na malo.
Investicije u fiksni kapital pale su u prva dva mjeseca ove godine 24,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Promet u trgovini na malo potonuo je, pak, u siječnju i veljači 20,5 posto na godišnjoj razini jer su Kinezi u strahu od koronavirusa izbjegavali gužve na mjestima kao što su trgovački centri, restorani i kinodvorane.
„Po svim povijesnim standardima, razmjeri i obujam ovog pada su izvanredni. Ovo je doista dramatičan pad”, kaže Nathan Sheets, ekonomist u tvrtki PGIM Fixed Income.
Zbog toga, kaže, tržište očekuje izvanredne poticajne mjere. Ulagači žele vidjeti više fiskalnih mjera u SAD-u i to da američka vlada učinkovito odgovori na krizu.
„Kretanja gospodarstva i tržišta bit će određena time koliko će dugo pandemija koronavirusa potrajati”, kaže Sheets.
Terminski indeksi u minusu
Predsjednik SAD-a Donald Trump proglasio je u petak izvanredno stanje u zemlji zbog pandemije koronavirusa, što će omogućiti saveznoj vladi da deblokira sredstva za slučajeve katastrofe, 50 milijardi dolara.
Uz to, republikanski i demokratski zastupnici u Kongresu postigli su dogovor o paketu pomoći gospodarstvu.
Zahvaljujući tome, na Wall Streetu su u petak burzovni indeksi skočili više od 9 posto.
No, jutros je terminski S&P 500 indeks u minusu gotovo 5 posto, a Dow Jones više od 1000 bodova, unatoč novim mjerama Feda.
Terminski Euro STOXX 50 indeks vodećih europskih dionica u minusu je, pak, 2,8, a britanski FTSE indeks 1,7 posto.
Predsjednik SAD-a Trump nazvao je Fedov potez odličnim, vrlo dobrom viješću, no to nije umirilo ulagače.
„To može pomoći u rješavanju problema likvidnosti na tržištima. No, taj potez otvara i pitanje je li Fedu preostalo još neko oružje u rezervi ako se širenje koronavirusa ne zaustavi. Doista su nužne fiskalne mjere kako bi se spriječilo duže nego što se očekivalo usporavanje gospodarstva”, kaže Kerry Craig iz tvrtke J.P. Morgan Asset Management.
Dolar oslabio
A nakon smanjenja kamata Feda, dolar je na valutnim tržištima oslabio.
Dolarov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,19 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 98,36 bodova.
Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu, koja se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, pao 1 posto, na 106,80 jen.
Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura dosegnula 1,1125 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1,1105 dolara.
A cijene su nafte pale. Na londonskom je tržištu jutros cijena barela skliznula 3 posto, na 32,82 dolara, a na američkom tržištu 1,7 posto, na 31,20 dolara.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati