SADA već bivši ministar obrane Mario Banožić jutros je svojim terencem izazvao tešku prometnu nesreću u kojoj je poginuo 40-godišnji vozač kombija Goran Šarić. Banožić je nesreću izazvao oko 6:15 kad je išao u lov.

Biljana Luburić, zamjenica županijskog državnog odvjetnika, rekla je da je došlo do nesreće tako što je Banožić koji je vozio iz smjera Vinkovaca automobilom započeo pretjecanje teretnog vozila ne provjerivši da to može učiniti na siguran način te je došlo do udara u kombi vozilo koje se kretalo iz suprotnog smjera. 

Nissan Terrano kojim je upravljao Mario Banožić jedan je od najpopularnijih Nissanovih off-road modela koji se prodavao širom svijeta, a poznat je i po nazivu Pathfinder. U svojoj prvoj generaciji predstavljen je još 1986. godine, a čini se kako je model sada već bivšeg ministra serija Terrano II (u nekih zemljama poznata kao Mistral) koji je lansirana 1993. godine.

Terrano II se proizvodio u Japanu, ali i u Nissanovoj tvornici u Španjolskoj te je upravo stoga bio vrlo popularan i u našim krajevima.

Terrano II pozamašnih je dimenzija, a karakterizirala ga je iznimno snažna konstrukcija koja je mogla izdržati zahtjeve okrutne vožnje po terenu, gdje se ovaj model osjećao kao kod kuće. Stoga i nije čudo da je Terrano, baš kao i modeli poput Suzukija SJ 410 ili Lade Nive, vozilo vrlo popularno među lovcima.

Auto ima karakteristike koje su još jedan razlog zašto Banožić nije smio pretjecati

Međutim, u tom terenskom karakteru Nissana Terrano II leže i njegovi problemi. Naime, automobil je relativno primitivnog ovjesa, što ga čini tehnički pouzdanim i sposobnim na terenu, ali i ne posebno agilnim na otvorenoj cesti. Agilnosti ne pridonosi niti pogon na sve kotače kojim je opremljeno ovo vozilo.

Osim svega toga, Banožićev je model bio s dizelskim motorom obujma 2.7 litara, ali s tek 125 konjskih snaga, što je iznimno malo za vozilo teško točno dvije tone. Sve to sugerira kako automobil nije imao rezerve snage koje bi ga izvukle u slučaju riskantnog pretjecanja, a sama masa automobila smanjuje i mogućnost spašavanja paničnim kočenjem. Banožić je i toga morao biti svjestan kada je u magli išao pretjecati kamion. 

U kakvom je tehničkom stanju bio automobil sada je nemoguće reći i to će potvrditi vještačenje, ali nije rijetkost da su vozila poput ovih - koja se koriste gotovo rijetko i gotovo isključivo za lov - često vrlo upitnog općeg stanja.

U čvrstoći i krutosti vozila leži i odgovor na pitanje zašto je i Banožić zadobio teške ozljede. Naime, iako se čini kako je čvrstoća automobila u frontalnom sudaru blagotvorna, to baš i nije tako. U takvim tragičnim slučajevima znatno bolje prolaze modeli koji imaju tzv. deformacijske zone, gdje se prilikom udara metal kontrolirano deformira i preuzima na sebe snagu udarca, dok kabina vozila ostaje relativno netaknuta.