Foto: FAH

SAMOBORSKI gradonačelnik Krešo Beljak novi je predsjednik HSS-a. Za razliku od krvave kampanje koja se vodi u SDP-u ili niza podmetanja i glasina o teškim sukobima u HDZ-u, Hrvatska seljačka stranka je izbore provela gotovo neprimjetno.

U HSS još nisu uveli unutarstranačku demokraciju pa su Beljaka izabrali delegati, a ne svi članovi. Već u prvom krugu ispao je dosadašnji predsjednik stranke Branko Hrg, a u drugom krugu manje je glasova dobio Zagrepčanin Nenad Matić. Ako je za suditi po rezultatima unutarstranačkih izbora, HSS bi mogao blago skrenuti prema ljevici. Beljak je, naime, već godinama u koaliciji sa SDP-om.

Kako ste uspjeli tako mirno provesti izbore u HSS-u?

Imamo delegatski sustav pa su nam pojavljivanja u javnosti bila nepotrebna. Čini ga 800 delegata i usmjerio sam se prema njima. Zvao sam jednog po jednog. Bez obzira koliko HSS bio slaba stranka, to smo proveli korektno i pokazali razinu, barem kada se usporedimo s drugim strankama.

U drugim velikim strankama pobjednikovi protukandidati vrlo brzo nestanu. Što će se dogoditi s vašim protukandidatima?

Ništa. Pružio sam im ruku i svatko u stranci može naći mjesto koje mu pripada. No, više neće biti trgovine imenom stranke. Nitko se više neće moći, za svoj osobni interes ili za svoju fotelju, slikati sa zastavom stranke.

Što to znači? Vaši kandidati se više neće moći slikati sa zastavom stranke?

Hoće. To nije ista stvar, kada se kandidirate za načelnika ili gradonačelnika tada preuzimate odgovornost. To nije uhljebarsko mjesto. No, ima drugih mjesta koja nisu uhljebarska na kojima imate lijepu plaću i dobro živite i pjevate. I toga ima.

Na primjer?
Ha. (Duga tišina, op.aut.)

Na, primjer?

Devedeset posto svih ostalih funkcija.

Sami ste rekli da je HSS slaba stranka. Godinama niste samostalno izašli na izbore na nacionalnoj razini. Hoćete li to promijeniti?

Izašli smo na europarlamentarne izbore 2013. godine, odnosno s HSLS-om, ali mi smo bili prva stranka. Nije uspjelo. Nismo imali politiku. Kada samostalno izlazite na izbore ljudima morate nešto i ponuditi, a mi to nismo imali. Šlepali smo se.

Hoćete li se nastaviti šlepati?

Učinit ću sve da HSS ima svoju politiku i da bude autonomna stranka i da naša politika bude prepoznatljiva. Buduće koalicije će se dogovarati od donjih razina. Imamo potpise koje smo stavili i ostajemo dio ove koalicije. Bilo bi bez veze, na neki način, prejudicirati bilo što, ali nećemo uvjetovati ostanak u koaliciji. Nećemo tražiti nikakve fotelje ni za mene ni za moje suradnike. Stvarat ćemo svoju priču, a ljudi koji smo imenovali u koaliciji imat će zadatak prvenstveno biti ljudi HSS-a – koliko će to moći.

Gordan Maras iz SDP-a ustvrdio je da ste vi, a onda i HSS, miljama daleko od Domoljubne koalicije. Time vas je zapravo pozvao da izađete iz koalicije i pridružite se SDP-u.

Ne znam misli li da je to što sam miljama daleko dobra ili loša stvar. U Samoboru sam u koaliciji sa SDP-om, ali u Saboru imamo samo jednog zastupnika i on ostaje u vladajućoj koaliciji. Maras je dobar dečko, ali ovo što on govori je u funkciji kampanje unutar SDP-a. Želim mu puno sreće na tim izborima.

Rekli ste da želite stvoriti vlastitu autonomnu politiku. Kakva će ona biti?

Prvenstveno, nećemo se više boriti za izborni plijen. Isključivo ćemo se boriti za svoju političku platformu ispod koje nećemo ići. Još je rano govoriti o tome kako će to izgledati. Moramo se prvo reorganizirati, stranka je prilično zapuštena i organizacijski i financijski. Imamo velikih problema. Imali smo puno nekretnina i po cijelom svijetu, one su sada prodane, a novac je potrošen. Moramo konstituirati središnja tijela stranke u koja ćemo kooptirati načelnike svih općina. Time ćemo podići kvalitetu. Ljudi koji imenom i prezimenom dobivaju izbore u svojim sredinama, a ima ih puno u stranci, će kreirati HSS-ovu politiku. Nećemo raditi nikakve velike programe, ali imamo puno intelektualaca u stranci koji će se isto tako uključiti. Želimo se boriti za hrvatske interese. Želimo pokazati što je pravo domoljublje. To je borba da hrvatski proizvodi budu konkurentni na domaćem i europskom tržištu. Sada nije tako. Ne gubimo samo radna mjesta nego intenzivno gubimo i stanovništvo. Ljudi odlaze i iz gradova i iz sela jer je Hrvatska izgubila proizvodnu orijentaciju. Trgovina i marže nisu politika u hrvatskom interesu.

HSS je nakon izbora bio jako nezadovoljan podjelom mjesta u koaliciji. Kažete da bi bilo bez veze da izlazite iz koalicije, ali ste jednako tako rekli da ste nezadovoljni proračunom.

Slušali smo o nekakvim reformama, koliko se sjećam iako nisam sudjelovao u pregovorima, ali ja te reforme u proračunu ne vidim. Možda nisam dobro čitao, ali ih ne vidim. Ne vidim gdje je smanjenje plaća za saborske zastupnike. To i nije neka reforma nego mazanje očiju, ali je obećano. Nema reorganizacije javnog ustroja, nema ukidanja agencija koje ne služe ničemu. Ne vidim politiku privlačenja investicija. Kao gradonačelnik sam morao odbiti deset velikih investitora jer država nije sredila svoje zemljište. Diljem Hrvatske ima jako puno državnog zemljišta vrijednog milijarde kuna, a stoji neiskorišteno. Treba pustiti ljudima koji znaju da na bilo koji način privuku investitore, stvore radna mjesta koja će sama po sebi puniti proračun. Ničega toga nema u državnom proračunu.

Što ćete vi napraviti, ipak ste dio vladajuće koalicije?

Ne možemo napraviti baš ništa. Imamo samo jednog zastupnika. No, brzo ćemo se konsolidirati i početi davati prijedloge pa ćemo vidjeti kako će se vlada i gospodin Orešković odnositi prema našim prijedlozima.

HSS je stranka velike tradicije, ali čini se kao da je zastario, kao da više ne može naći svoj pravi glas. Je li problem i u tome što Hrvatska više nije seljačka zemlja?

Istina je da Hrvatska više nije seljačka zemlja. Selo je u potpunosti devastirano. U bivšoj državi smo imali uspješan pokušaj industrijalizacije zemlje, ali time je pokrenuto iseljavanje iz sela u grad. U socijalizmu smo imali neki polu-model prema kojem se radilo od 6 do 14 u tvornici, a poslije se pomalo bavilo poljoprivredom. Taj je model bio jedinstven u svijetu i djelomično je uspio zaustaviti iseljavanje sela. Za vrijeme i nakon Domovinskog rata sve je prepušteno stihiji. Nemamo plan reorganizacije naselja u mrežu koja bi sačuvala Hrvatsku kao branjeni prostor, da se tako izrazim. Nije selo isključivo poljoprivreda. Moramo stvoriti uvjete da se veći broj naselja, ne možemo ih sačuvati sva jer će dio po inerciji propasti, zadrži i u njima donijeti mjere da se stanovništvo zadrži. Treba im dati povlastice po kojima će se više isplatiti ostati u tim naseljima nego odlaziti u gradove. Na sreću imamo infrastrukturnu mrežu koja omogućuje dnevne migracija i tako možemo sačuvati prostor. Hrvatska je sada spaljena zemlja, ostalo je dvadesetak gradova i još stotinjak aktivnijih općina. Ostalo je sve u debelom minusu i demografski i industrijski. U minusu su u svemu. Pokušaji da se iseljavanje spriječi davanjem mirovina ili davanjem poslova u upravi, policiji ili školama su samo pokušaji i od toga se ne može živjeti.

Koji bi po vama bio model zadržavanja ili vraćanja stanovništva u ruralna područja? Može li se u njima uopće pristojno živjeti?

Ne samo da se može nego se mora pristojno živjeti! Dogodit će nam se inverzija stanovništva neovisno iz kojeg pravca i netko drugi će znati pristojno živjeti, ali to neće biti Hrvatska kakvu poznajemo. Nitko nema ništa protiv ikoga, useljavanje je neminovno jer demografsku sliku ne možemo promijeniti, bez obzira hoće li dolaziti iz gradova ili iz inozemstva.