MINISTAR zdravstva Vili Beroš najodgovorniji je za potpuni raspad platforme Cijepise.

Online platformu Cijepise je, podsjetimo, 1. ožujka pompozno predstavio osobno Vili Beroš na konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Sada su, gotovo dva mjeseca nakon predstavljanja platforme, rezultati rada stranice, koju je radio Berošev poznanik i neslužbeni fotograf Vinko Kojundžić, poznati svima. 

2.7 posto ljudi koji su se prijavili na Cijepise dobilo je poziv putem platforme

Ministarstvo zdravstva danas je Indexu potvrdilo da je platformu koristilo tek nekoliko županija te su s nje od gotovo 198.274 prijavljena na cijepljenje pozvale mizernih 5358 ljudi. Elementarna matematika kaže da je 2.7 posto građana koji su interes za cijepljenje iskazali na platformi Cijepise dobilo poziv za cijepljenje samo zato što su se prijavili na platformu. Usporedbe radi, više od 40.000 ljudi koji su bili prijavljeni na platformu, ali su se ujedno prijavili i svojim obiteljskim liječnicima, dobili su poziv samo zato što su se prijavili svojim liječnicima, a ne zato što su bili prijavljeni na Cijepise.

> Ministarstvo priznalo totalni raspad Cijepise: Od 198.274 prijavljenih pozvano 5358

Samu platformu Cijepise koristili su samo Grad Zagreb (koji ju je prestao koristiti prvog dana) i još četiri županije: Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Splitsko-dalmatinska. Prema neslužbenim informacijama, trenutno nijedna županija više ne koristi platformu Cijepise.

Ministarstvo danas slalo tri priopćenja o kolapsu platforme Cijepise, nije spomenulo glavni problem

Treba napomenuti da je Beroš prilikom predstavljanja Cijepise rezolutno ustvrdio da građani interes za cijepljenje mogu iskazati ili na platformi Cijepise, ili putem obiteljskih liječnika, ili na telefon 0800 0011.

No sada se ispostavilo da je platforma Cijepise gotovo potpuno beskorisna, što je danas, barem što se tiče grada Zagreba, potvrdio i ravnatelj zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Zvonimir Šostar, odgovarajući na pitanje što savjetuje onima koji su se za cijepljenje prijavili putem online platforme Ministarstva zdravstva.

> Šostar: Ako ste se prijavili na Cijepise, naručite se preko svojih liječnika

"Morat će očito razgovarati sa svojim liječnicima obiteljske medicine da ih naruče", rekao je Šostar.

Beroševo Ministarstvo na tu je Šostarovu izjavu reagiralo dijametralno suprotnom tvrdnjom. Takva kakofonija u komunikaciji prema javnosti, najblaže moguće rečeno, može imati samo učinak stvaranja dodatne konfuzije i kaosa u procesu koji je ključan za okončanje pandemije.

Posebno fascinira da je Beroševo Ministarstvo danas medijima poslalo rekordna tri priopćenja kojima je pokušalo opravdati ili minorizirati kolaps platforme Cijepise a da se pritom nije osvrnulo na ključan prigovor toj platformi. Naime, prema Šostarovim riječima, platforma Cijepise pokazuje samo inicijale građana koji su se prijavili na cijepljenje pa Šostar dodaje kako je to jedan od ključnih razloga za odustajanje od platforme.

"Vi ne možete provjeriti cijepni status preko inicijala, moramo raditi provjere, što iziskuje dodatno vrijeme", kaže Šostar.

Pitali smo ga je li razlog za prekid korištenja platforme i loš odaziv preko Cijepise. 

"Odaziv nije dobar, ma kakvi. Odaziv preko Cijepise je bio loš", rekao nam je.

Plenković razmišljao o smjeni Beroša, a potom ga odlučio spasiti - pod uvjetom da provede masovno cijepljenje

Napomenimo i da je zbog afere Cijepise, odnosno sporne dodjele posla izrade stranice Cijepise firmi Cuspis Beroševog poznanika Vinka Kojundžića, prema neslužbenim informacijama iz vlade, premijer Plenković razmišljao o smjeni ministra Beroša.

> Plenković razmišljao o Beroševoj smjeni pa ipak odustao? Evo što kaže Beroš

Na kraju ga je, kad je Berošev opoziv zatražila oporba, Plenković ipak odlučio poštedjeti, ali uz uvjet da ispuni tri ključna zadatka.

"Pred Berošem je provedba cijepljenja, borba protiv covida-19 i reforma zdravstva", poručili su nedavno iz vlade. Nakon fijaska platforme Cijepise jasno je da Beroš nije uspio provesti trenutno najvažniji zadatak koji je pred Hrvatskom, ujedno i najvažniju stvar za predstojeću turističku sezonu - organizirati suvislo, svima razumljivo i funkcionalno naručivanje na masovno cijepljenje.

> Sve u vezi s cijepljenjem napravljeno je krivo

Problemi s platformom Cijepise su počeli čim je krenula

Nizbrdo je s Cijepise krenulo prvog dana kada je ta platforma proradila. "Proradila" treba shvatiti vrlo uvjetno jer platforma je za građane radila tek nekoliko sati. Naknadno je objavljeno da se radilo o probnom radu, koji je nakon nekoliko sati - završen. Upravo oni koji su se prijavili tog prvog dana, odnosno, bolje rečeno, u prvih nekoliko sati, nestali su s platforme. Beroš i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak potvrdili su postojanje pogreške na početku rada platforme (Beroš je, doduše, rekao da se ne radi o pogrešci, nego o probnom radu, dok je Capak to nazvao pogreškom), no nisu ponudili nikakvo objašnjenje za nju. Kazali su, podsjetimo, da su vjerovali da će tih 4000 ljudi biti pozvano, a Capak je još rekao da su i iz HZJZ-a zvali 400 do 500 od tih prvih prijavljenih i da je vjerovao da će to učiniti i županijski zavodi.

No sada znamo da neke od starijih koji su bili među prvim prijavljenima nitko nije kontaktirao za cijepljenje.

Preko platforme Cijepise pogreškom pozvani 30-godišnjaci, pa i mlađi

Problema s platformom Cijepise bilo je i nedavno kada su na cijepljenje pozvani 30-godišnjaci, pa i mlađi. I tada su nadležni rekli da se dogodila pogreška. Zakazao je, objašnjavali su, algoritam pa nije prepoznavao dob. Pozvani su tako mlađi ljudi koji su se među prvima prijavili u redovnom radu platforme (već znate što se dogodilo s onima koji su se prijavili u probnom razdoblju). 

Neki su se odazvali, ali još nije jasno što će biti s onima kojima je mail promakao jer ga nisu očekivali zbog činjenice da još nije počela treća faza cijepljenja, jer im nije odgovaralo cjepivo ili jer su odustali kada su doznali da je riječ o pogrešci. Nije poznato hoće li oni ići na kraj reda ili će biti pozvani onda kada bi i bili na redu da nisu pogreškom pozvani ranije.

Od članova Stožera smo proteklih dana mogli čuti kako ne vide probleme s cijepljenjem te da će se sve doze utrošiti. No pitanje je kojim se redoslijedom ljudi pozivaju te jesu li neki u procesu zakinuti. Naime, za dio ljudi (ne)cijepljenje na vrijeme može značiti razliku između života ili smrti. Brojke novozaraženih i umrlih su i dalje vrlo visoke i cijepljenje s kašnjenjem od dva ili tri tjedna za neke bi doslovno moglo biti kobno.

Ljudima mailovi s pozivom na cijepljenje išli u spam

Problem je bio i kod promjene ili otkazivanja termina za cijepljenje. Naime, u sustavu nije predviđeno da se mailom termin može otkazati, nego samo potvrditi, pa za dobar dio ljudi uopće nije jasno hoće li se pojaviti na cijepljenju ili neće. Oni koji žele promijeniti termin osuđeni su na telefon, koji je danima bio potpuno zakrčen, a ni sada ga nije lako dobiti. 

Neki su građani prijavljivali i da im je mail s pozivom za cijepljenje otišao u spam ili da im je svrstan pod promocije. 

Treba napomenuti i to da se onima koji su, umjesto mailom, u prijavi odabrali obavještavanje putem mobitela ne šalju automatske SMS poruke, što bi bilo logično i očekivano, nego ih, kako su nam prije nekoliko dana potvrdili iz Ministarstva zdravstva, zovu operateri osobno. 

Stranica Cijepise trebala je svima olakšati prijavu na cijepljenje. Dobili smo kaos

Osnovna ideja platforme Cijepise bila je da iskazivanje interesa za cijepljenje putem web-stranice bude jednostavno i dostupno svima s internetskom vezom. No to je trebalo biti i centralno mjesto za pozivanje na cijepljenje, umreženo s prijavama predanim preko drugih kanala. Ukratko, trebalo je to biti sredstvo kojim bi se, osim jednostavnijeg prijavljivanja, uveli i jasna kontrola i ujednačeni kriteriji za pozivanje na cijepljenje građana Hrvatske.

Cijepise je trebalo biti mjesto putem kojeg će na cijepljenje ljudi biti pozivani na pošteniji i ujednačeniji način od onoga na koji se poziva preko ordinacija obiteljske medicine, prvenstveno zbog razlika u dobnoj strukturi pacijenata u različitim ordinacijama, ali i angažmanu pojedinih ordinacija, kao i zbog razlika među županijama.

Dobili smo upravo suprotno.

Beroševa platforma Cijepise, čak i ako zanemarimo sumnjivu dodjelu posla izrade stranice firmi njegovog poznanika i neslužbenog fotografa Vinka Kojundžića, izazvala je golemu pomutnju među građanima. Prvo su nam s presice Stožera poručili da se dovoljno prijaviti putem jednom kanala, a potom se vrlo brzo ispostavilo da to nije istina. 

Činjenica je da se putem platforme Cijepise na cijepljenje prijavilo oko 160 tisuća građana, što znači da su građani vjerovali u taj sustav, koji se u konačnici pokazao potpuno beskoristan jer sada to isto moraju raditi kod svojih obiteljskih liječnika.

Cijepljenje je jedini izlaz iz pandemije. Beroš je i to uspio upropastiti

Masovno cijepljenje je, što najbolje dokazuje primjer Izraela koji je s najmanje jednom dozom cijepio više od 60% odrasle populacije, jedini način za kraj pandemije koronavirusa, koja je diljem svijeta izazvala zdravstvenu i ekonomsku agoniju kakva nije viđena u posljednjem stoljeću.

Koliko je dolazak do toliko željenog kolektivnog imuniteta važan za turističku sezonu, koja je Hrvatskoj uvjerljivo najvažniji izvor prihoda za stotine tisuća, ako ne i milijune građana, ne treba posebno ni napominjati.

Vili Beroš je, podsjetimo, ministar zdravstva postao nakon što je njegov prethodnik Milan Kujundžić bio prisiljen dati ostavku zbog afera s nekretninama. Premijer Plenković je postavljanje Beroša za ministra zdravstva opravdao tezom da mu treba ministar koji će se potpuno posvetiti borbi protiv koronavirusa.

Kako je Beroš pristupio najvažnijem dijelu svog posla, ključnom za okončanje epidemije, sada zna cijela Hrvatska. 

Što vi mislite, treba li Beroša zbog fijaska s organizacijom masovnog cijepljenja smijeniti? Recite nam u anketi!

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.