NEKADAŠNJEM islamističkome borcu Imadu Al Misriju, poznatijem kao Abu Hamza, koji se s drugim mudžahedinima borio na strani bošnjačke Armije BiH za vrijeme rata, vlasti te zemlje morat će isplatiti 9000 eura, odlučio je Sud za ljudska prava u Strasbourgu ocjenjujući da je nezakonito dvije godine držan u ekstradicijskome pritvoru jer su ga vlasti ocijenile prijetnjom sigurnosti te zemlje.

Kako su objavili mediji BiH pozivajući se na presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu, BiH je zadržavanjem u pritvoru Abu Hamze u razdoblju od 2014. do 2016. godine prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Pojašnjava se kako se radi o povredi prava na slobodu i sigurnost.

Moraju mu platiti 9000 eura

"Sud je zaključio da Bosna i Hercegovina treba podnositelju zahtjeva isplatiti 9000 eura u odnosu na nematerijalnu štetu", stoji u presudi Europskog suda za ljudska prava.

Abu Hamza je zajedno s drugim mudžahedinima tijekom rata stigao u BiH boriti se na strani bošnjačke Armije BiH. Tijekom rata bio je neformalni glasnogovornik postrojbe 'El mudžahid' koju su činili radikalni islamisti i koja se borila u sklopu 7. Muslimanske brigade Armije BiH sa sjedištem u Zenici. Njezini pripadnici počinili su brojne zločine za vrijeme rata, uključujući i obredna klanja žrtava, zarobljenih Hrvata i Srba.

Potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma o prekidu rata u BiH, bošnjačka strana se obvezala deportirati sve strane borce. Dio ih je napustio BiH, no značajan broj dobio je državljanstvo zbog ratnih zasluga.
Državljanstvo BiH Abu Hamza je dobio 1994. god., a 2001. Federacija Bosne i Hercegovine mu ga je prvi put oduzela kada je zatražio novu putovnicu. Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 2006. uvažio Abu Hamzinu žalbu i potvrdio njegove navode o stečenom državljanstvu, da bi mu sljedeće godine vlasti BiH drugi put oduzele državljanstvo bez prava na žalbu.

Vlasti su procijenile kako predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti BiH te je smješten u Imigracijski centar kod Sarajeva u kojemu je proveo više godina. U međuvremenu je BiH kontaktirala 38 zemalja s ciljem da ga se prebaci u treću zemlju, ali su sve države odbile takav zahtjev vlasti BiH. Potkraj 2016. godine pušten je iz pritvora, nakon čega je tužio BiH Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.