VLASTI Unsko-sanske županije neće 15. studenog zatvoriti postojeće kampove za ilegalne migrante koji se nalaze u tom dijelu Bosne i Hercegovine, ali će uvesti stroge mjere nadzora i ograničiti kretanje migranata, najavio je danas županijski ministar unutarnjih poslova Nermin Kljaić.

Nakon sastanka županijskog operativnog stožera zaduženog za problem ilegalnih migracija Kljaić je novinarima u Bihaću potvrdio kako je donesena odluka da unatoč ranijim najavama kampovi Miral i Bira, koji se nalaze u samom gradu, neće biti zatvoreni 15. studenog, ali će zato migranti koji u njima borave biti u nekoj vrsti karantene jer neće moći izlaziti izvan kruga i vraćati se u kamp niti će se u njih primati novi migranti koji tamo pristignu.

”Imamo kaos na ulicama gradova”

"Jedino oni koji budu trajno željeli napustiti te centre moći će iz njih izaći", kazao je Kljaić istaknuvši kako više neće biti apsolutne slobode kretanja za migrante, što znači da više neće biti ni smještaja za one koji se odluče nastaviti put ka Hrvatskoj.

Upozorio je kako su županijske vlasti bile prisiljene na ovakvu odluku jer više ne mogu tolerirati kaos na ulicama gradova kroz koje migranti prolaze.

Migrantski kamp na lokalitetu Vučjak dvadesetak kilometara udaljenom od Bihaća ostat će otvoren za smještaj migranata koji eventualno nastave pristizati i to će biti jedino mjesto na kojemu oni mogu boraviti nakon što policija onemogući pristup Biri i Miralu.

Potrebna nova lokacija

Vlasti u Bihaću istodobno su pozvale državna tijela da što prije nađu novu lokaciju izvan Unsko-sanske županije na koju bi se premjestili migranti koji u Vučjaku borave u iznimno teškim uvjetima bez tekuće vode i grijanja.

Prema podacima policije koje je iznio Kljaić, kroz Unsko-sansku županiju samo od početka godine prošle su oko 43 tisuće ilegalnih migranata, a trenutačno ih ondje boravi oko 5200.

Kljaić je inzistirao na ocjeni da se lokalne vlasti s tim problemom više ne mogu nositi te je pozvao Europsku komisiju da im pomogne iznijevši tvrdnju kako u azilantskim centrima na teritoriju država članica Europske unije sada ima oko stotinu tisuća slobodnih mjesta u koje bi migrante iz BiH trebalo premjestiti.