POREZ na prazne stanove je tema o kojoj se već neko vrijeme priča u Bosni i Hercegovini.

Prvi koji bi to mogao uvesti je Kanton Sarajevo (KS), čija je vlada, potvrdio je to premijer Nihad Uk, angažirala vanjske stručnjake zajedno s partnerima iz UNDP-a da se, kako je pojasnio, pozabave ovim pitanjem kako bi u konačnici ponudili zakonsko rješenje koje bi imalo višestruku korist za zajednicu.

Povećanje ponude

“Procijenili smo da je veliki broj nekretnina u KS-u prazan, da imamo balon cijena koje nisu realne i cilj nam je urediti tržište u tom segmentu, otkočiti te nekretnine, malo im spustiti cijene, ali i motivirati i angažirati vlasnike stanova i poslovnih prostora da ih kroz najam stave u promet. Veći broj stanova i poslovnih prostora na tržištu doveo bi do pada cijena najma, a možda i potaknuo građane KS-a i sve druge investitore da kupuju nekretnine u Sarajevu”, kaže Uk, prenosi Poslovni.hr.

Ne postoje precizni podaci o tome koliko trenutno ima praznih nekretnina u BiH i njenom glavnom gradu. Ranija istraživanja su pokazala da takvih jedinica u našoj zemlji ima oko 60.000, no danas je njihov broj sigurno veći.

”Mi danas nemamo centralizirani popis stanovništva, to rade općine i svaka to radi po svojoj metodologiji. Bonitet ove vrste regulacije je i konačan popis stanova i poslovnih prostora na jednom mjestu. Prihodi od poreza su treća ili četvrta stvar koju želimo postići ovim porezom”, kaže Uk i dodaje:

”Taj se porez neće primjenjivati ​​na stambene nekretnine, nego na dodatne nekretnine gdje ljudi imaju tri, četiri, pet, deset stanova i poslovne prostore koji nisu u prometu”, kaže.

Prazne nekretnine

Porezni prihod bila bi namjenska sredstva, navodi dalje, koja bi vlada usmjerila direktno u stambenu izgradnju u KS za sve kategorije koje objektivno ne mogu priuštiti nekretnine zbog ovakvih cijena. Kojom će se stopom oporezivati ​​nekretnine nerezidenata, još nije poznato.

”Nismo došli do te faze, trenutno smo fokusirani na utvrđivanje broja nekretnina, kako bismo znali koje su opasnosti i izazovi donošenja ovog zakona. Nakon toga će se utvrditi postotak poreza, kao i stavke koje se odnose na oslobađanje od oporezivanja, kao što su, primjerice, kategorije prognanika i drugo”, govori.

Na pitanje što će biti s praznim nekretninama u vlasništvu države, Uk odgovara: ”Porez se neće odnositi na vlasnike vojne imovine, koja je trenutno predmet političkog i pravnog spora na razini BiH. Ne možete nikoga oporezivati ​​dok nemate konačnog vlasnika te nekretnine”, objašnjava Uk i dodaje kako se nada da će radna skupina do kraja ljeta završiti svoj dio posla i vladi ponuditi detaljan okvir.

Poticanje tržišta

Dijana Sawalha iz agencije za nekretnine Artemida iz Banje Luke kaže za Forbes BiH da je jako važno rješavati problem praznih stambenih jedinica u BiH na efikasan i održiv način.

”Uvođenjem poreza na neiskorištene stambene zgrade trebalo bi potaknuti njihov najam ili prodaju, čime bi se smanjio broj praznih zgrada na tržištu, kao i pritisak na cijene nekretnina, stvorile stimulativne mjere za vlasnike nekretnina koji svoje nekretnine daju u najam, kao što su porezne olakšice ili čak subvencije za stambene jedinice, smanjenje troškova njihovog održavanja i povećanje njihove tržišne vrijednosti i atraktivnosti, zatim reguliranje ulaganja u nekretnine, postavljanje ograničenja ili posebnih uvjeta za investitore kako bi se spriječile špekulativne kupnje i gradnja nekretnine bez stvarne potrebe na tržištu”, kaže Sawalha.

Dino Osmanbegović, financijski ekspert, naglašava kako je u ovom trenutku neophodno znati koliko je neiskorištenih stambenih jedinica u BiH jer se priča o nečemu za što nitko ne zna koliko je veliko.

”U Hrvatskoj su ovu procjenu radili na bazi računa za električnu energiju, na osnovu kojih se mogla identificirati nekretnina koja se koristi povremeno ili nikako. Ovo je poprilično kompleksna materija i ja ne bih u ovaj posao ušao olako dok ne vidim sve njene elemente”, kaže Osmanbegović.