MILIJANA BRKIĆA, zamjenika predsjednika HDZ-a, nitko nikada nije istraživao zbog sumnjive zarade na dionicama Plive 2006. godine, a sudeći prema odgovorima koje smo prikupili u zadnjih mjesec dana, ni neće ga istraživati.

Kako smo provjerili kod DORH-a, ali i HANFA-e, teško da danas, 12 godina poslije, itko ima interesa da opet otvara burzovne transakcije zamjenika Andreja Plenkovića u HDZ-u i potpredsjednika sabora, unatoč nedavnim otkrićima iz dokumenata koje je objavio Index. No krenimo redom.

>> Imamo dokumente Porezne: Ovo su sumnjive milijunske transakcije Vase Brkića

Brkić je 2006. godine kao zaposlenik u SOA-i (tada još POA), u koju je došao na poziv tadašnjeg šefa tajnih službi Tomislava Karamarka, s prosječnom mjesečnom plaćom od oko 9 tisuća kuna u razdoblju od tri mjeseca uzeo dva velika kredita kod Karlovačke banke. Prvo je u ožujku 2006. podigao kredit od 882 tisuće kuna, a onda 31. svibnja digao još jedan, od 998 tisuća kuna.

Brkićeva agencija pratila događanja u Plivi i radila izvješća za vladu

S tim drugim kreditom Brkić je 31. svibnja kupio dionice Plive u iznosu od 1,016.600 kuna! Toga dana jedna dionica vrijedila je 596 kuna. Nešto više od mjesec dana kasnije, točnije 6. srpnja, te iste dionice prodaje za iznos od 1,283.032 kune. Dionica je tog dana bila na razini od 768 kuna. U samo mjesec dana Brkić je tako na mešetarenju na burzi zaradio 266.432 kune!

U to je vrijeme trajalo ''nadmetanje'' za preuzimanje Plive između islandskog Actavisa i američkog Barr Pharmaceuticalsa, a Uprava Plive s hrvatskom vladom odlučila je prihvatiti ponudu Barra.

Brkić je tada bio zamjenik načelnika odjela SOA-e za unutarnju kontrolu, a kako smo istražili, sigurnosne su službe u fokusu svog zanimanja u to vrijeme imale upravo Plivu. Naime, "preuzimanje neke kompanije od nacionalnog interesa je sigurnosno pitanje" pa se POA, u kojoj je bio Brkić, bavila izradom izvješća za vladu o preuzimanju Plive. To je izvješće dostavljeno vladi na čelu s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom.

Britanski The Guardian 2010. godine objavio je depeše s Wikileaksa koje su pokazivale kako su Sjedinjene Države otvoreno lobirale za prodaju Plive američkom Barru. U depešama američkog veleposlanstva navodi se da je hrvatska vlada navodno imala podatke prema kojima su islandski Actavis povezali s ruskim kapitalom pa je vjerojatno riječ o tom izvješću SOA-e.

HANFA prijavila Čovića zbog dionica Plive, DORH odbacio

Isto tako ne treba zaboraviti da su se u tom vremenu u Veroni, 24. i 25. lipnja 2006., tajno sastali Sanader, predsjednik Uprave Plive Željko Čović te Miomir Žužul, a tema razgovora bila je prodaja Plive. Protuobavještajna agencija tada je sasvim sigurno imala ključne podatke o Plivi, procesu preuzimanja te tako i kretanju vrijednosti Plive na tržištu, no nitko se nije bavio pitanjem je li Brkić raspolagao povjerljivim informacijama, s obzirom na svoj tadašnji posao, kada je za toliko velik iznos, i to na kredit, kupio dionice Plive.

Brkić je, s obzirom na sve okolnosti, očito bio uvjeren da će Plivine dionice porasti.

O sumnjivim zaradama na tržištu dionica Plive govorilo se godinama s obzirom na to da je postojao određeni krug ljudi iz same tvrtke koji je 2006. godine zaradio na njezinim dionicama. HANFA je u siječnju 2007. podnijela kaznenu prijavu protiv predsjednika Uprave Čovića zbog neovlaštenog korištenja i odavanja povlaštenih informacija. Prijava je podnesena sukladno tadašnjem Zakonu o tržištu vrijednosnih papira.

"Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, u veljači 2009. godine, temeljem članka 174. st. 1. Zakona o kaznenom postupku doneseno je rješenje kojim se odbacuje kaznena prijava jer nije utvrđena osnovana sumnja da bi prijavljeni počinio prijavljeno kazneno djelo niti bilo koje drugo kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, a o čemu je obaviješten i podnositelj kaznene prijave", rekli su nam iz Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu kada smo ih pitali o istrazi o trgovanju dionicama Plive.

Ništa od istrage koja se najavljivala 2011. godine

Dvije godine kasnije, 2011. iz DORH-a je bila najavljena istraga o prodaji Plive te još neke njihove transakcije na burzi, kao i sporni sastanak u Veroni, što je otkrio Index. No nismo dobili odgovor kako je na kraju završila istraga, odnosno je li ta istraga uopće i počela. Kako smo naknadno neslužbeno saznali - nije nikada ni pokrenuta.

Brkićeve financije bile su predmet izvida USKOK-a 2013. godine, no Porezna uprava je godinu dana kasnije izdala službenu zabilješku koja je bila povoljna za Brkića. USKOK je dobio rješenje Porezne uprave u kojem je stajalo da su Milijan i Karmen Brkić od 2005. do 2012. godine imali više primitaka, dokazanih izvora sredstava od izdataka. I sve je bilo čisto. Na trgovanje dionicama Plive nitko nije obraćao pažnju.

Upitali smo i HANFA-u misli li da se u slučaju Brkića radilo o trgovanju na temelju povlaštenih informacija te jesu li možda istraživali Brkićeve transakcije. Iz odgovora se može zaključiti da nisu, a čini se da i nemaju namjeru ispitivati potpredsjednika HDZ-a Milijana Brkića.

Dali smo institucijama posla

"HANFA svakodnevno i kontinuirano nadzire tržište kapitala te, u slučaju potrebe, djeluje u skladu sa svojim zakonskim ovlastima. S obzirom na to da je rad HANFA-e reguliran Zakonom o općem upravnom postupku i Zakonom o HANFA-i, HANFA obavještava javnost uzimajući u obzir spomenute zakone", stoji u odgovoru HANFA-e.

Kad već nitko drugi neće, odnosno ne želi, redakcija Indexa odlučila je Brkićev slučaj kupovanja na burzi prijaviti HANFA-i. No ni prijava nije urodila plodom. Iz odgovora koji smo dobili od HANFA-e može se naslutiti da se neće baviti predmetom Brkić, a odgovor i obrazloženje gotovo se poklapaju s prijašnjim odgovorom na novinarski upit.