ČAGLJEVI ovih dana napadaju ovce na Krku, otoku gdje je nekada bilo 40.000 ovaca, a danas ih nema ni 5000. Čagalj je predator nešto manji od vuka, a uzgajivačima ovaca na Krku je stvorio milijunske štete.

Štete su smanjene ograđivanjem posjeda i odstrelom, ali je zabranjeno čistiti teren od makije i stavljati nove ograde, što uzgajivačima stvara ogromne probleme, izvještava HRT. Čagljeve je netko navodno doveo na otok Krk.

Čagljevi na brdima iznad Baške poklali stotine ovaca i janjadi

Marinko Orlić i Domagoj Gršković iz Drage na Krku nastavljaju obiteljsku tradiciju uzgoja ovaca. No njihov je posao ugrožen pojavom divljih svinja na otoku, a zatim još opasnijih predatora čagljeva. Čagljevi su se pojavili prije sedam-osam godina. Na brdima iznad Baške, čagljevi su poklali stotine ovaca i janjadi.

UPOZORAVAMO DA JE FOTOGRAFIJA UZNEMIRUJUĆA

"Najveća šteta mi je bila jedne godine prije jedno četiri godine, nekih 350 malih i 150 velikih. Bili smo na rubu propasti, a sve zbog nekoga tko je čagljeve iz tko zna kojeg razloga doveo na Krk. Bili smo neshvaćeni od svih strana i onda sam odlučio da više nema prepiranja, nema tjeranja pravde, i ogradio se", govori Marinko za HRT.

"Električni pastir nam je beskoristan"

Problem je smanjen opasavanjem posjeda s čak šest-sedam kilometara ograde. Zanimanje lovaca za odstrel čagljeva smanjeno je smanjivanjem nagrada. U natječaju Hrvatskih šuma za zakup zemljišta uvjeti za ovčare nisu povoljni.

"Baš sad gledam novi natječaj od šumarije. Javili smo se na taj natječaj. Tri mjeseca je prošlo, još nismo dobili nikakve informacije, ni pozitivne ni negativne, s time da to zemljište što dobijemo više ne smijemo ograđivati u betonsku mrežu, nego samo električni pastir", veli Domagoj za HRT.

Uzgajivači ovaca govore da im je električni pastir beskoristan protiv čaglja i da im nije dopušteno čišćenje terena za ispašu, osobito od grmova šmrike koja se nezaustavljivo širi.

"Postavljanje električnih pastira regulirano je Naputkom od 5. siječnja ove godine, a donosi se u svrhu sprečavanja štete u šumi i na šumskom zemljištu te zaštite i dobrobiti životinja. Postavlja ga se da se omogući nesmetano prometovanje primarnom šumskom infrastrukturom i da se omogući nesmetan pristup žurnim službama", priopćile su Hrvatske šume.

"Ne znam da bi se netko od početka počeo baviti ovčarstvom"

"Ma ne znam da bi se netko od početka počeo baviti ovčarstvom. To se bavimo mi koji smo nekako od malih nogu u tome i koji smo nekakvi entuzijasti, ali da bi se netko od mladih sad od početka išao baviti time - čisto sumnjam", naveo je Domagoj.

"Ako nam se ne bude dozvolilo da se ogradimo, da se zaštitimo, a ne kako bi oni htjeli, i ako ne budu dozvolili da čistimo, znači zaključak - ovca ne može čekati administraciju. Ako ne požure, iz Rumunjske će se uvoziti janjetina", rekao je ovčar Marinko s Krka za HRT.