ČELNICI država članica EU-a sastat će se danas u Bruxellesu na prvom sastanku na vrhu s čelnicima šest zaljevskih zemalja, a sutra se okupljaju na svom redovitom samitu.

Danas se održava prvi sastanak na vrhu čelnika i zemalja Vijeća za suradnju u Zaljevu, koje okuplja šest država: Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Saudijsku Arabiju, Oman, Katar i Kuvajt.

EU želi razvijati tješnju suradnju sa zemljama Zaljeva u kontekstu izazovnih geopolitičkih okolnosti i eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Na dnevnom redu su i globalni izazovi poput klimatskih promjena i energije. EU također očekuje da zaljevske zemlje, od kojih neke imaju prijateljske odnose s Rusijom, igraju važnu ulogu u potpori Ukrajini u obrani od ruske agresije. 

Teme Bliski istok i Ukrajina

Stanje na Bliskom istoku bit će jedna od tema i u četvrtak na sastanku Europskog vijeća, koje okuplja šefove država ili vlada država članica EU-a.

 Jedna od glavnih tema bit će migracije, posebice brže vraćanje nelegalnih migranata. Iako je broj migranata koji ilegalno ulaze u EU znatno pao u posljednje vrijeme, to je pitanje postalo vrlo osjetljiva politička tema u brojnim članicama, koja utječe na izbore i biračko tijelo okreće udesno.  

 U utorak je europska agencija za graničnu i obalnu stražu Frontex objavila da je u prvi devet mjeseci ove godine u odnosu na prošlu broj ilegalnih ulazaka smanjen za 42 posto. Ukupno je u prvih devet mjeseci zabilježeno 166 tisuća ilegalnih prelazaka. Na vrhuncu krize 2015. godine bilo je preko milijun ilegalnih prelazaka.

 Najveći pad ilegalnih dolazaka zabilježen je na zapadnobalkanskoj ruti za čak 79 posto, odnosno zabilježeno je nešto manje od 17 tisuća, te na srednjomediteranskoj ruti gdje je pao za 64 posto. S druge strane, na istočnoj kopnenoj granici s Bjelorusijom u prvih devet mjeseci broj ilegalnih prelazaka popeo se na preko 13 tisuća, što je povećanje od 192 posto u odnosu na prošlu godinu. Na zapadnoafričkoj ruti zabilježeno je povećanje od 100 posto, a na istočnomediteranskoj 15 posto.

Pitanje migracija

 Najslabija karika u europskom upravljanju migracijama je nizak postotak vraćanja migranata kojima je odbijen zahtjev za azil  Prema podacima Eurostata u 2023. godini 484,160 državljana trećih zemalja dobilo je nalog da napuste EU, od čega ih se samo 91,465 (18,9 posto) stvarno vratilo.

 Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je u pismu koje je poslala čelnicima država članica da će Komisija u novom mandatu razmotriti uspostavu “povratničkih centara” u trećim zemljama u koje bi slalo nelegalne migrante, koji bi u tim centrima čekali na povratak u zemlje podrijetla. Prema međunarodnom pravu i pravu EU-a nelegalno je slati migrante u treće zemlje. Komisija će stoga razmotriti kako osigurati pravnu podlogu da bi to bilo moguće. 

 "Migracijska politika EU-a može biti održiva samo ako oni koji nemaju pravo ostati u EU-u budu učinkovito vraćeni", napisala je von der Leyen u pismu čelnicima država članica. Čelnicima EU-a sutra će se pridružiti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će im predstaviti svoj plan pobjede za okončanje rata. 

Pritisak na Mađarsku i Orbana

Očekuje se i pritisak na mađarskog premijera Viktora Orbana.  Mađarska blokira isplatu 6.6 milijardi eura iz Europskog instrumenta mirovne pomoći za oružje koje su države članice već isporučile Ukrajini. Mađarska blokira i produljenje razdoblja u kojem se obnavlja odluka o zamrzavanju ruske imovine sa šest na 36 mjeseci.

To je uvjet da bi Sjedinjene Države sudjelovale u pomoći Ukrajini u obliku zajma od 45 milijardi eura koji bi se otplaćivao prihodima od zamrznute ruske imovine. EU produžava odluku o zamrzavanju ruske imovine svakih šest mjeseci, što znači da je svaki put potrebno postići konsenzus o tome, a što otvara put da neka od zemalja to blokira i u tom bi slučaju došlo pitanje otplaćivanje zajma jer se većina zamrznute imovine nalazi u EU-u.

Mađarsko je stajalište da se s odlukom o produljenju sačeka do američkih predsjedničkih izbora 5. studenoga. Dogovor o makroekonomskoj pomoći Ukrajini u visini od 45 milijardi eura dogovoren je na sastanku skupine G7.

EU će u svakom slučaju sudjelovati s 35 milijardi, ali taj bi iznos mogao biti i manji ako Sjedinjene Države i ostale članice G7 budu sudjelovale. Čelnici će također raspravljati i o konkurentnosti gospodarstva.