U BUDUĆEM prihvatnom centru za migrante u Dugom Dolu kod Krnjaka intenzivno se radi da bi do kraja listopada bio spreman za prihvat prvih migranata, a od danas mještani više ne mogu prilaziti centru ni u njega ulaziti bez dozvole, rekao je Hini zamjenik karlovačke županice Dejan Mihajlović. Oko kampa se, pojašnjava, postavlja ograda, središnji plato nasut je šljunkom, postavljena su dva kontejnera i sve se priprema za skori prihvat migranata.

Kazao je i kako očekuje da će se ostvariti najave ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je na susretu s mještanima, predstavnicima regionalne i lokalne vlasti i policije obećao da će prihvatni centar funkcionirati na najvišoj razini, da građani neće imati poteškoća te da će sigurnost biti i veća jer se migranti neće kretati cestama i šumama.

Na pitanje zna li da općinske vlasti očekuju od države da zbog novonastalih okolnosti Krnjaku pomogne da se postigne bolja pokrivenost telekomunikacijskim signalima i internetom, javnom rasvjetom te u proširenju cesta, Mihajlović je odgovorio da podržava sve te zahtjeve i da su oni načelno i prihvaćeni na sastancima s MUP-om.

Mihajlović: Treba pronaći i novac za pomoć općini Krnjak

"Jasno smo rekli ministru da građanima nije prihvatljivo da oni imaju lošije infrastrukturne uvjete nego migranti u prihvatnom centru. Ako se mogu naći sredstva za cestovnu, vodovodnu, električnu i svu drugu infrastrukturu u Dugom Dolu, tada se trebaju naći sredstva i za infrastrukturu u općini koja ima izuzetno lošu pokrivenost mobilnim signalom, ima puno neasfaltiranih cesta pa i sela koja nisu spojena na vodovod", rekao je Mihajlović.

Ustvrdio je da im je ministar Božinović obećao kako će osim sigurnosnog aspekta, koji je ljudima na prvom mjestu, i infrastruktura u Krnjaku biti dovedena na "minimalno prihvatljivu razinu".

Lokalni čelnici očekuju da će u neke dane policija autobusima i kombijima dovoziti u Krnjak po 500-tinjak migranata. Zamjenik načelnika Krnjaka Josip Ljevar Hini je rekao da od vlade RH očekuje da će naći načina da se ceste zbog pojačanog prometa žurno zaštite od uništavanja jer su sada preuske da bi pretrpjele česta mimoilaženja teških vozila.

Problem je, ističe, i javna rasvjeta, a ljudi bi se osjećali sigurnije da su ulice bolje osvijetljene, tvrdi Ljevar. Pojašnjava da su po njegovim saznanjima oni jedna od rijetkih općina u kojoj se javna rasvjeta gasi u ponoć, a i po tom režimu na javnu rasvjetu godišnje troše za njih previsokih 40.000 eura.

"Mještani uvidjeli da nije sve tako crno"

U Općini smatraju da za bolji osjećaj sigurnosti ponegdje treba postaviti i nove stupove javne rasvjete. Podsjećaju da u toj općini živi malo stanovnika na velikom prostoru i da im je dobra osvijetljenost sada važnija nego ikad te u tome očekuju pomoć HEP-a, odnosno države.

Prema saznanjima lokalnih vlasti u Dugom Dolu neće biti azil za strance, odnosno prostori za stanovanje, nego će ih policija tu samo organizirano dovoziti zbog registracije, fotografiranja i uzimanja otisaka prstiju. Odande će ih potom isti dan odvoziti ili usmjeravati dalje u postupak međunarodne zaštite.

"Zato su se građani malo primirili, bilo je prosvjeda i otpora općenito, ali smo uvidjeli da nije sve tako crno, bolje da se migracije drže pod kontrolom policije. Ovom rutom vjerojatno više neće ići oni ilegalni migranti koji love u mutnom, jer će znati da je tu policija, da se tu uzimaju otisci itd.", rekao je Ljevar.

Zaključuje i da će u Dobri Dol dolaziti tražitelji azila, oni koji žele spajanje sa svojim obiteljima u drugim državama ili oni koji žele ostati u Hrvatskoj, a takvi su ljudi, zaključuje, "sigurno vrijedni naše zaštite i pomoći".