Foto: Gulliver Getty/YouTube

ČESI se u petak vraćaju na birališta kako bi izabrali predsjednika države, samo tri mjeseca nakon parlamentarnih izbora, a oprečnost vodećih kandidata ne može biti veća.

S jedne strane je aktualni predsjednik Miloš Zeman, populist kojega se optužuje da potpiruje strah od muslimana i izbjeglica i koji je jednom usporedio Europsku uniju s Varšavskim paktom, vojnim savezom komunističkog bloka tijekom Hladnog rata.

Glavni mu je protivnik Jiri Drahoš, 68-godišnji profesor kemije s nastupom akademika.

"Nekonvencionalna kampanja"

Zeman (73) toliko je siguran da će izboriti drugi petogodišnji mandat da se uoči prvog kruga izbora u petak i subotu njegova kampanja uopće ne reklamira na televiziji. Odbio je i sudjelovati na televizijskim debatama s drugim kandidatima.

"Njegova kampanja je drugačija. Nekonvencionalna", ističe cijenjeni češki analitičar Jan Herzmann.

Zeman je tijekom svog prvog mandata posjetio sve krajeve Češke, kao da je neprestano u kampanji, a veoma je prisutan i na socijalnim mrežama.

"Uz malo pretjerivanja, možemo reći da su njegovi pobornici veoma slični onima koji su glasali za Donalda Trumpa. U pravilu žive u malim ili gradovima srednje veličine ili na selu", dodaje politički analitičar.

Dosadašnjeg predsjednika podržavaju i umirovljenici i ljudi s nižom razinom obrazovanja.

Suprotno Zemanu, Drahoš nije proveo život u političkom svijetu. Njegovo ime nalazi se na desetak patenata, a šest godina je vodio Akademiju znanosti u Pragu.

"Destilirana voda"

Protivnici su ga prozvali "destiliranom vodom" - bezbojnim i bezukusnim. Ali moguće je i da se taj povučeni imidž namjerno njeguje. 

"Ako postoji netko tko bi u drugom krugu mogao pobijediti Zemana, onda to neće biti osoba s najviše pristaša, nego ona s najmanje neprijatelja", smatra Herzmann.

Centar za istraživanje javnog mnijenja CVVM procjenjuje da će Zeman u prvom krugu osvojiti 32 posto, a Drahoš 21,5 posto glasova. Drugi krug je 26. i 27. siječnja.

U prvom krugu se natječe još sedam kandidata, uključujući bivšeg premijera Mireka Topolaneka čija je vlada pala u ožujku 2009., u vrijeme dok je Češka predsjedala Europskom unijom.

Kandidati su i Michal Horaček, poduzetnik i skladatelj koji se obogatio kroz kladioničarsku tvrtku te bivši čelnik Škode Vratislav Kulhanek.

Kritika EU

"Ovi izbori važni su za Europu. Zeman se posljednjih godina okrenuo prema istoku umjesto prema zapadu", naglašava politički analitičar Jiri Pehe. Nedavno se u Sočiju susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Zeman je tada na presici zaustavio prijevod s jezika "majke Rusije", utvrdivši da svi novinari moraju znati ruski, a ako ne znaju, da je to "njihov problem". Tada je naglasio i kako su njegovoj državi odnosi s Moskvom deset puta važniji od onih s Parizom.

Ako bude ponovno izabran, Zeman će imati moćnog istomišljenika u premijeru Andreju Babišu, populistu i milijarderu koji je preuzeo vlast u prosincu prošle godine i koji je više puta kritizirao njemačku kancelarku Angelu Merkel zbog njezine politike dobrodošlice prema izbjeglicama.

Češki predsjednik je u svom božićnom obraćanju ponovio svoju kritiku na račun Europske unije zbog neuspjeha u obrani vanjskih granica.

"Uvjeren sam da će koncept migrantskih kvota završiti na smetlištu povijesti", poručio je tada naciji.  "Nikome nije dopušteno diktirati nam koga trebamo pustiti na svoj teritorij", dodao je.

Ceremonijalne ovlasti

Drahoš kao glavni izazivač također se protivi sustavu kvota koji je nazvao "loše osmišljenom i slabom strategijom" EU-a.

No suprotno od Zemana, on podržava uvođenje eura, usprkos tome što je nedavna anketa pokazala kako se tomu protivi 85,2 posto Čeha.

Funkcija češkog predsjednika ima većinom ceremonijalne ovlasti bez formalne političke moći, no njegovi portreti vise u svakoj učionici i oni imaju velik utjecaj na javno mnijenje.

"Predsjednik je tretiran kao monarh", tvrdi Pehe. "On ne bi trebao samo predstavljati, nego i određivati ton rasprava o javnim pitanjima", zaključuje politički analitičar.

Zeman se na izborima natječe ispred lijevo populističke Stranke građanskih prava (SPO) koju je sam osnovao 2009., a Drahoš je formalno neovisan kandidat, ali ima podršku demokršćana (KDU-ČSL).