AGENCIJA Puls provela je redovito mjesečno terensko istraživanje javnog mijenja o važnijim političkim pitanjima u Hrvatskoj kao i o rejtinzima hrvatskih političkih stranaka (Crobarometar), te je u zaključku istraživanja izvijestila kako SDP kod građana i dalje bilježi laganu prednost pred HDZ-om, a koje se kreće između dva i pet posto.

U istraživanju su sudjelovala 953 ispitanika starijih od 18 godina koji su anketirani metodom slučajnog odabira u razdoblju od 1. do 20. rujna ove godine.

Razina optimizma u rujnu je ostala nepromijenjena, na razini na kojoj se nalazi posljednja četiri mjeseca, dakle od lipnja. To znači da oko 30% građana smatra da se stvari u zemlji kreću u dobrom smjeru, a oko 55% da se stvari kreću u pogrešnom smjeru.

I dalje su najoptimističniji birači s područja Zagreba i okolice, od kojih oko 40% smatra da se stvari kreću u dobrom smjeru, dok isto smatra oko 20-30% ispitanika iz drugih regija. To znači da birači s područja Zagreba i okolice, osobito iz same metropole, na aktualne životne prilike u zemlji gledaju nešto drugačije od građana iz ostatka zemlje, a iz Pulsa navode kako je to zasigurno povezano s razlikama u razini ekonomskih aktivnosti.

Prodaja dionica T-HT-a nije pomogla Sanaderovoj Vladi

U pogledu isticanja podrške potezima Vlade, u rujnu nije došlo do značajnijih promjena u ocjenu rada Vlade. Naime, i dalje oko 30% birača podržava odluke ove Vlade, dok oko 60% ne podržava. Zanimljivo je da niti javna ponuda dionica T-HT-a za koju je interes pokazao veći broj građana, nije promijenila njihov odnos prema radu Vlade.

Gledano prema stranačkim preferencijama, od 203 ispitanika koji preferiraju HDZ njih 51% smatra da se stvari u Hrvatskoj kreću u dobrom smjeru, a isti stav drži 29% od 242 ispitanika koji preferiraju SDP.

Da se stvari kreću u dobrom smjeru smatra i 42% ispitanika koji preferiraju HNS od njih ukupno 41, zatim 12% onih koji preferiraju koaliciju HSS-HSLS-PGS od njih ukupno 46, 31% od 53 ispitanika koji preferiraju HSP, 27% od 50 ispitanika koji preferiraju HSU te 30% od 52 ispitanika koji preferiraju ostale političke stranke.

Od politički neodlučnih ispitanika, od ukupno 81 njih 19% ih smatra da se stvari kreću u dobrom smjeru.

S druge pak strane 35% HDZ-ovih, 65% SDP-ovih, 51% HNS-ovih, 57% HSP-ovih, 67% HSU-ovih, 77% ispitanika koalicije HSS-HSLS-PGS, 61% onih koji preferiraju ostale stranke te 62% neodlučnih ispitanika drži da se stvari u Hrvatskoj kreću u lošem smjeru.

Od 401 ispitanika koji živi na selu, 28% je zaokružilo "dobar smjer", a 59% "loš smjer". Od 552 ispitanika iz grada 32% je zaokružilo "dobar smjer", a 57% "loš smjer". Preostalih 12% "ne zna" odgovor na to pitanje.

Zagreb i okolica najuvjereniji da se stvari kreću u dobrom smjeru

Gledano prema regijama, od 231 ispitanika iz Zagreba i okolice njih 40% se odlučilo za "dobar smjer", jednako kao i 21% ispitanika od ukupno 171 iz sjeverne Hrvatske, 22% ispitanika od ukupno 165 iz Slavonije, 29% ispitanika od ukupno 87 iz Like i Banovine, 31% ispitanika od ukupno 117 iz hrvatskog Primorja i Istre te 34% ispitanika od ukupno 182 iz Dalmacije. Za "loš smjer" odlučilo se 52% ispitanika iz Zagreba i okolice, 71% iz sjeverne Hrvatske, 70% iz Slavonije, 58% iz Like i Banovine, 46% iz Primorja i Istre te 49% iz Dalmacije. Ostali su se izjasnili da ne znaju odgovor na to pitanje.

Od 953 anketiranih ispitanika njih 29,3% uglavnom odobrava odluke i poteze Vlade premijera Sanadera, dok njih čak 58,8% uglavnom ne odobrava Vladine poteze.

Vladine poteze odobrava 70% ispitanika koji preferiraju HDZ, 16% koji preferiraju SDP, 19% ispitanika koji preferiraju HNS, zatim 19% onih koji preferiraju koaliciju HSS-HSLS-PGS, 19% koji preferiraju HSP, 28% onih koji preferiraju HSU te 20% ispitanika koji preferiraju ostale političke stranke.

Od politički neodlučnih ispitanika, 24% ih odobrava Sanaderove poteze.

Iste te poteze uglavnom ne odobrava 24% HDZ-ovih, 77% SDP-ovih, 65% HNS-ovih, 66% HSP-ovih, 64% HSU-ovih, 70% ispitanika koalicije HSS-HSLS-PGS, 68% onih koji preferiraju ostale stranke te 60% neodlučnih ispitanika.

Ispitanici koji preferiraju SDP prednjače u podršci ulasku u EU i protivljenju ulasku u NATO

Na pitanje kako bi glasali na referendumu o ulasku Hrvatske u EU, 28,7% ispitanika sigurno bi glasalo za ulazak u Uniju, 24,3% vjerojatno bi glasalo za ulazak, 17,7% vjerojatno bo glasalo protiv ulaska, a 18,8% sigurno bi glasalo protiv ulaska Hrvatske u EU.

Prema stranačkim preferencijama, za ulazak je 55% HDZ-ovih, 67% SDP-ovih, 73% HNS-ovih, 57% HSP-ovih i 36% HSU-ovih ispitanika. Protiv je 38% HDZ-ovih, 26% SDP-ovih, 25% HNS-ovih, 43% HSP-ovih i 51% HSU-ovih ispitanika.

U pogledu pitanja ulaska u NATO savez, 42,4% ispitanika podržava ulazak Hrvatske u sjeverno-atlantski savez, dok ih 45,8 posto isto ne podržava. 11,8% ne zna odgovor na to pitanje.

Prema stranačkim preferencijama, za pridruživanje NATO-u je 61% HDZ-ovih, 37% SDP-ovih, 47% HNS-ovih, 57% HSP-ovih i 35% HSU-ovih ispitanika. Protiv je 29% HDZ-ovih, 54% SDP-ovih, 48% HNS-ovih, 38% HSP-ovih i 46% HSU-ovih ispitanika.

Rejtinzi stranaka uglavnom nepromijenjeni

Oko 57% birača iskazuje namjeru sigurnog izlaska na birališta, dok njih otprilike 25% razmišlja o izlasku, ali još uvijek nije sigurna u to. Ako se ovi rezultati usporede s rezultatima istraživanja iz 2003. godine, može se zaključiti da bi se mogla očekivati izlaznost na birališta slična onoj 2003. godine.

Rejtinzi u Crobarometru za rujan ne pokazuju veće promjene u odnosu na rezultate iz kolovoza, ali niti u odnosu na posljednje veliko istraživanje kojeg je Puls proveo za HTV i Jutarnji list.

U rujanskom istraživanju SDP ima rejting od oko 32%, a HDZ oko 27%. U odnosu na kolovoz razlika se nije značajnije promijenila, ali se nominalno rejting obiju vodećih stranaka povećao za oko 2%. U istraživanju za HTV i Jutarnji list koje je provedeno u istom periodu kao i Crobarometar za rujan, obije vodeće stranke imaju statistički gledano podjednak rezultat.

Međutim, razlika je u ovom istraživanu veća u korist SDP-a u usporedbi s istraživanjem za HTV i Jutarnji. To upućuje na zaključak da razlika među vodećim strankama i dalje postoji, te da je ona stabilno u korist SDP-a. Ono što je u ovom trenutku nemoguće procijeniti jest iznos te razlike, no ona se zasigurno kreće u rasponu između 2 i 5 posto.

U odnosu na kolovoz došlo je do pada rejtinga koalicije HSS-HSLS, čiji se rejting sa 9% vratio na razinu od oko 6-7% koliko je zabilježen od svibnja do kolovoza. Također, ovaj pad je u skladu s rejtingom dobivenim za ovu koaliciju u istraživanju za HTV i Jutarnji list, koji je bio na razini od oko 7 posto.

Promjene rejtinga drugih stranaka su neznatne u odnosu na kolovoz i veliko istraživanje za HTV i Jutarnji list.

Mesić na vrhu ljestvice vrlo pozitivnog dojma

Na ljestvici rejtinga stranaka, od 767 ispitanika 31,6% izjasnilo se za SDP, 26,5% za HDZ, 6,9% za HSP, 6,5% za HSU, 5,9% za koaliciju HSS-HSLS-PGS, 5,3% za HNS, 1,8% za IDS, 1,2% za HDSSB, 1,1% za SDSS, 0,9% za SBHS, 0,8% za DC, 0,2% za Ljevicu Hrvatske, te 0,1% za MDS. Za neku drugu stranku izjasnilo se 0,6%, a neodlučnih je 10,5% ispitanika.

U pogledu dojma ispitanika o vodećim hrvatskim političarima, najveći postotak za "vrlo pozitivan dojam" dobio je Stjepan Mesić s 25,7%, zatim Zoran Milanović s 23,2%, Ljubo Jurčić s 15,6%, Đurđa Adlešić s 15,5%, Milan Bandić s 15,2%, Radimir Čačić s 13%, Ivo Sanader s 11,7%, Damir Kajin s 11,5%, Vesna Pusić s 10,9%, Vesna Škare Ožbolt s 9,2%, Anto Đapić sa 7,7%, Josip Friščić sa 6,7%, Vladimir Jordan s 5,8% i Vladimir Šeks sa svega 4%.

Na ljestvici "vrlo negativnog dojma" kod ispitanika najveći postotak je dobio Vladimir Šeks sa 40,1%, zatim slijede Ivo Sanader s 23,1%, Anto Đapić s 22,1%, Vesna Pusić s 18,9%, Radimir Čačić sa 17%, Milan Bandić sa 14,4%, Damir Kajin s 11,7%, Vesna Škare Ožbolt s 11,4%, Zoran Milanović s 10,6%, Vladimir Jordan s 10%, Ljubo Jurčić s 9,9%, Stjepan Mesić s 8,7%, Josip Friščić s 8,1% te Đurđa Adlešić sa 7,4%.

Najveći problemi - nezaposlenost, mito i korupcija i status umirovljenika

Zanimljivo je kako je u pogledu izjašnjavanja o najvećim problemima u Hrvatskoj, većina ispitanika istaknulo nezaposlenost kao najveći problem. Zatim slijedi problem mita i korupcije, a nakon toga problem statusa hrvatskih umirovljenika. Male plaće na četvrtom su mjestu, a slijede gospodarstvo i životni standard. Nakon njih dolaze kriminal i krađe, pa zdravstvo te visoke cijene i skupoća proizvoda i usluga.

Među vodeće probleme svrstani su i sudstvo, poljoprivreda, siromaštvo, radnička prava, prezaduženost države, privatizacija te nebriga o mladima i djeci. Tu su i rasprodaja hrvatske imovine, slabo poticanje proizvodnje i loša financijska situacija. Ispitanici su naveli i nefunkcioniranje pravne države, narkomanije, korumpiranog sudstva i školstva, te ostale probleme koji se svakodnevno provlače kroz medije poput lošeg rada Vlade, laži političara, ulaska u EU, pad nataliteta i propadanje hrvatskih tvrtki.

R.I.