U JUČERAŠNJOJ emisiji OKO Radiotelevizije Srbije gostovali su Ivica Dačić i Milorad Pupovac.

Tema je bila Oluja, a rasprava je brzo zaiskrila zbog odlaska Borisa Miloševića u Knin. 

Dačić je tvrdio kako to nije bilo potrebno srpskom narodu, nego da je to potrebno Hrvatskoj, a Pupovac mu je rekao da se Srbima u Hrvatskoj često dijele lekcije.

Dačić je, podsjetimo, ministar vanjskih poslova u vladi Ane Brnabić.

Dačić: Jesu li Hrvati izmijenili rječnik? Jesu li rekli da je bilo etničko čišćenje?

Dačić je rekao kako je Milanović rekao da je u Kninu proslava, ne komemoracija.

“Bez želje za korištenjem teških riječi, mislim da je potrebno dobro promisliti o ovim pitanjima koja se tiču srpskog naroda u cjelini. I te važne odluke se ne donose na takav način da je riječ o stavovima pojedinca ili stranke", naveo je Dačić.

Pitao je i što su Srbi u Kninu slavili, što su dobili i što će dobiti.

“Jesu li Hrvati izmijenili rječnik? Jesu li rekli da je bilo etničko čišćenje? Nisu. Niti će reći. Time se pokušalo srušiti srpsko jedinstvo. Jer ako Srbi misle drugačije, onda se takva važna odluka nije smjela na takav način donijeti", rekao je Dačić.

Kaže da dolazak Miloševića u Knin nije trebao Srbima, nego Vučiću

Dačić kaže da dolazak Miloševića nije u interesu Srba, nego Hrvatske.

“Ako Srbi trebaju ići na proslavu Oluje da bi im se uvela struja, u kakvoj mi to zemlji živimo?” pitao je.

"Mene zovu predstavnici zemalja koje smo godinama uvjeravali da ne idu na proslavu Oluje i kažu: 'Kako sada mi da ne idemo, a predstavnik Srba dolazi?'" dodao je Dačić.

Dačić je osim toga rekao i kako Hrvati žele da se Beograd osuđuje zbog odnosa prema Srbima u Hrvatskoj, kako poruke jučer u Kninu nisu bile drugačije nego prethodnih godina, a pitao je i tko je danas gradonačelnik Knina te koliko Srba u Kninu živi. 

“Smatramo li mi Srbi da je to bilo etničko čišćenje? Nemam ja što smatrati. To je popis stanovništva. Koliko se Srba poslije vratilo?" rekao je Dačić.

Pitao je, osim toga, obilježavaju li Srbi Oluju kao etničko čišćenje ili sudjeluju na proslavi te zaključio kako je u tome razlika.

Dačić spominjao i Kolindu pa pitao: Trebamo li slaviti Oluju da se u sela uvede struja?

Dačiću je postavljeno pitanje hoće li Miloševićeva gesta dovesti do toga da se prestanu razbijati ćirilične ploče, a on je pitao u čemu će Hrvati napraviti prekretnicu. 

“Koja prava trebaju dobiti Srbi u 21. stoljeću? O čemu pričamo, to je njihova obaveza”, rekao je aludirajući na struju. 

Dodao je i kako je Kolinda Grabar-Kitarović o tome razgovarala s Vučićem. 

"Sve drugo što su oni trebali uraditi - nikom ništa", rekao je Dačić.

“Ako trebamo sudjelovati u slavljenju Oluje da bi uveli struju u selo, hoće li sada procesuirati ratne zločince? Sve se to moglo dogoditi na temelju političkog dogovora”, dodao je Dačić i rekao da je besmisleno nadati se. 

Pupovac: Devedesetih smo govorili da se srpska politika neće dobro završiti 

Milorad Pupovac odgovorio je kako ga ljudi često pitaju kako se osjeća u različitim prilikama i da on rijetko odgovara na takva pitanja jer zna što je njegova služba i misija za koju se odlučio.

Kaže da je posvećen onome što su prolazili Srbi u Hrvatskoj, ali i na prostoru cijele Jugoslavije.

“Kada slušam kako nam se dijele lekcije kao što su nam znali dijeliti u različitim razdobljima, a posebno devedesetih, kad smo govorili da se to neće dobro završiti, da se politike koje je vodio srpski narod tada neće dobro završiti i da će se sručiti najprije na Srbe u Hrvatskoj, netko bi htio sve to ponovo sručiti na ljude protiv Borisa Miloševića", rekao je Pupovac.

Upitao je zašto se Srbima koji su izbjegli nije pružio izbor i zašto im se otežava povratak, javlja RTS.

"Znam kroz što Srbija prolazi i kroz koje se muke bori. Nikome ne popujemo odavde. Mi se ovdje pokušavamo izboriti od 2011., 2012., kada je zlo uhvatilo maha, a neki ljudi u Srbiji su imali dobre veze s tim zlom. Ja nisam imao", dodao je Pupovac.

Naveo je da se oni bore zato što imaju svoje mjesto u političkom životu Hrvatske, da sve ono što nose kao teret bude rasvijetljeno, da se zločini kazne i priznaju, da se održe komemoracije i da ljudi mogu živjeti dostojanstveno u svojim sredinama.

"Komemorativne prakse sjećanja i obilježavanje se moraju odmaknuti od rata i proizvođenja rata svakodnevno. To bi moja preporuka bila i hrvatskoj i srpskoj politici. Sjećanje da, komemoracija da, ali ne ratovanje ni sjećanjem ni komemoracijom", rekao je Pupovac.

Pupovac: Napravljen je prvi korak, na njemu se ne smije stati

Pupovac je dodao i kako se prvi put pričalo o tome što se dogodilo, o tome kake su srpske žrtve i što se očekuje.

"Napravljen je prvi korak. Na njemu se ne smije stati. Ovo je kao tijesto koje ste umijesili i koje se još treba mijesiti", naveo je Pupovac.

Osim toga, poručio je da Milošević nije ništa slavio ni legitimizirao. 

"Legitimirali su oni koji našim ljudima nisu ostavili mogućnost izbora", naveo je Pupovac i rekao da njihova sotonizacija po medijima predstavlja najgori odnos koji postoji.

Kaže da bi trebalo priznati i čuti da je u Kninu rečeno nešto što nitko dugo nije rekao na tom mjestu i da se odmaknulo od ratne retorike koliko je moguće. Kaže da bi on volio da se to nastavi. 

“Ako je napravljena greška, mi znamo da ćemo je platiti"

Pitao je i hoće li im se netko izviniti ako nisu pogriješili.

“Ako je napravljena greška, mi znamo da ćemo je platiti. A što ako nismo napravili grešku, hoće li nem neko reći: 'Izvinite, braćo'", upitao je Pupovac.

Kaže i da ne podcjenjuje ništa napravljeno sa srpske strane, ali je i ponovio kako je neophodno zakopati rovove u posljednjih deset godina. 

"Da postoji dan kada su Srbija i Hrvatska potpisale važan sporazum za hrvatsko-srpske odnose i da se zemlje vrate da grade, da se vrate na smirivanje odnosa", kaže Pupovac.

"Ja mislim da je u međusobnoj komunikaciji najbolje da nastavimo razgovore s partnerima u Hrvatskoj da se narativi mijenjaju, da se stvara govor koji neće vrijeđati uspomene i mogućnost ozbiljnog pomirenja između Srbije i Hrvatske", rekao je Pupovac.