Foto: Wikimedia

DANAS se obilježava točno godinu dana otkad su astronomi otkrili planet Neptun. Međutim, riječ je o jednoj neptunskoj godini.

S prosječnom udaljenosti od 4.5 milijardi kilometara od Sunca, Neptunu treba otprilike 165 "Zemaljskih" godina da izvrši puni krug oko Sunca. S obzirom na to da je Neptun prvi puta uočen 1846. godine, može se reći da danas na određeni način, barem iz naše perspektive, slavi prvi rođendan.

Prvi ga je spazio Galilei

Tehnički gledano, postojanje Neptuna je matematički predviđeno je i prije, na temelju gravitacijskog učinka koji je imao na susjedni Uran. I Englez John Adams i Francuz Urbain Le Verrier su u nepovezanim istraživanjima izračunali masu i poziciju ovog planeta kojeg nisu mogli vidjeti. Njegovo postojanje potvrđeno je 1846. godine kada ga je uz pomoć teleskopa otkrio njemački astronom Johann Galle. On je na toj izračunatoj lokaciji spazio plavo-zeleni krug. Planet je s vremenom nazvan Neptun, po rimskom bogu mora.

Ironično, Galileo Galilei je Neptun zapazio čak 200 godina ranije, ali je pogrešno pretpostavio da je riječ o običnoj zvijezdi. Promatrao ga je neko vrijeme, ali tada je postalo oblačno pa je morao odustati. Da nije bilo oblaka, Galileo bi možda bio otkrivač Neptuna", kazao je Rocky Alvey s Opservatorija Vanderbilt Dyer u Brentwoodu.

Misteriozne oluje na Neptunu

Najbliže što je neka svemirska letjelica pristupila Neptunu bio je let NASA-inog Voyagera 2 koji je prošao nekih 5000 kilometara od planetovog sjevernog pola. Unatoč tome što njegovo promatranje traje već stoljeće i pol, mnoga neodgovorena pitanja ostaju kada je riječ o najudaljenijem planetu naše galaksije. Na primjer, još uvijek je nepoznato kako Neptun generira toplinu potrebnu za "napajanje" promjena koje su astronomi uočili u njegovoj atmosferi.

"Neptun dobiva otprilike 0.1% sunčeve svjetlosti koju dobiva Zemlja, ali svejedno se na njemu pojavljuju oluje, te s vremena na vrijeme mijenja svoj izgled", kazao je astronom Erich Karkoschka sa Sveučilišta u Arizoni.

Neptun je u sedamdesetima i osamdesetima prošlog stoljeća bio mnogo tamniji nego li je danas, a velike tamne točke, koje odgovaraju velikim olujama, su već zapažene u njegovoj atmosferi, piše National Geographic. "Ako shvatimo kako planet s tako malo svjetlosti može imati tako aktivnu atmosferu, onda ćemo puno bolje shvaćati i Zemljinu atmosferu", zaključio je Karkoschka.