PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović danas je raspisala izbore za Europski parlament koji će se održati u nedjelju, 26. svibnja, točno dva mjeseca prije nego što će se ti izbori održati diljem Europske unije i zadnji dan legalnog roka za njihovo raspisivanje.

>> Nova anketa: HDZ-u najviše mandata u EU parlamentu. Evo koje još stranke ulaze

"HDZ će sastaviti još jednu pobjedničku listu, kao i 2013. i 2014. godine", rekao je samouvjereno premijer Andrej Plenković u intervjuu prošlog vikenda. Gotovo je sigurno u pravu: HDZ će, po posljednjoj anketi CRO Demoskopa, dobiti 5 od 12 mandata (27,6%), s dvostruko više glasova od SDP-a koji će dobiti 3 mandata (16,7%). Po jedan mandat trebali bi osvojiti liberalna Amsterdamska koalicija te euroskeptični populisti Živi zid i Most. 

>> Plenković: Moj je interes da hrvatski građani čuju, vide i znaju što je Europa

Plenković je pritom opravdavao novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referendum, koji je oporbeni Most prozvao kao sredstvo za punjenje HDZ-ove blagajne pred skore izbore, brigom za europski smjer Hrvatske. 

Ciničnim Plenkovićevim izlikama za povećanje proračunskih sredstava unatoč, ovi su izbori zaista bitni za europski smjer Hrvatske, ali prije svega za smjer same Europe. Dapače, ovi bi izbori mogli biti presudni za budućnost EU-a, s obzirom na to da euroskeptična i populistička desnica, koja Bruxelles vidi kao centar moći koji ugrožava nacionalni suverenitet i glavni izvor problema za svoje zemlje, nikad nije bila jača u Uniji. Kako piše britanski Guardian, broj Europljana  koji glasaju za populističke stranke na nacionalnim izborima porastao je sa 7% na više od 25% u zadnjih 20 godina. Dok su 1998. samo Švicarska i Slovačka imale populističke stranke u vladi (s 12,5 milijuna stanovnika), danas ih ima čak devet europskih zemalja (s ukupno 170 milijuna stanovnika).

Stoga će sukob takozvanih eurooptimista i euroskeptika biti neizvjesniji nego ikad. Iako će oni koji zagovaraju nastavak i jačanje europskih integracija gotovo sigurno ponovo osvojiti većinu, oni koji ih žele oslabjeti ili razmontirati ne moraju nužno biti u većini da bi otežali funkcioniranje Bruxellesa i radili na njegovom slabljenju iznutra.

>> Objavljeno kako bi mogao izgledati novi saziv EP-a. Kako stoje hrvatske stranke?

Pučani i socijalisti zajedno neće imati 50% glasova u Europskom parlamentu

HDZ je, podsjetimo, članica Europske pučke stranke (EPP), europske stranke desnog centra koja je trenutno na vlasti u Bruxellesu, a očekuje se da će tako i ostati u sljedećem mandatu Europskog parlamenta (EP). Prema projekcijama EP-a od prošlog mjeseca, EPP će dobiti 183 od ukupno 705 zastupničkih mjesta (26%), što je 3% manje nego dosad. Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), koji predstavlja lijevi centar, osvojit će 135 mjesta (19%), 6% manje nego dosad, što znači da dvije glavne europske stranke zajedno neće imati 50% mjesta u EP-u. 

Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) ostvarit će lagani rast i sa 75 mjesta bit će treća najjača stranka, no ako joj se pridruži Naprijed francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, imat će 93 mjesta. Stranke krajnje desnice imat će pak 14% zastupničkih mjesta, što je rast od čak 40%. Promjenu odnosa snaga u EP-u najbolje ilustrira podatak da će druga najjača nacionalna stranka postati talijanska krajnje desna Liga s 27 mjesta, samo 2 manje od njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) koja će ostati najjača s 29 mjesta.

>> Macron dramatičnim pismom zove na spas Europe. Je li kasno za to?

Macron je nedavno u nizu europskih novina i na svim jezicima EU-a objavio otvoreno pismo, svojevrsni manifest za "Obnovu Europe", kroz niz ambicioznih reformi u pogledu slobode, zaštite i napretka u Uniji. "Ne smijemo dopustiti da nacionalisti koji nemaju rješenja iskoriste gnjev naroda. Ne možemo u dubokom snu hodati oslabljenom  Europom", poručio je dramatično, postavljajući se još jednom kao vodeći zagovornik ujedinjene Europe. Prilično je upitno, međutim, hoće li za njegov ambiciozni plan ostali europski lideri imati sluha. 

HDZ bi, s obzirom na to da je dio vladajuće stranke, u navedenoj podjeli na eurooptimiste i euroskeptike trebao spadati u ove prve. No član EPP-a je do ove srijede bio i Fidesz, vladajuća mađarska stranka na čelu s predvodnikom euroskeptika i populista, Viktorom Orbanom. Članstvo Fidesza je u srijedu, nakon dugog i mučnog razdoblja u kojem je bilo sve očitije da je Orbanov Fidesz protivnik politike EPP-a, njenih vodećih članica poput CDU-a Angele Merkel, ali i EU-a općenito, "suspendirano do daljnjeg".

>> Europa glasala protiv Orbana, HDZ-ovci ga podržali

Podržava li HDZ Bruxelles ili Orbana?

A simptomatično je i da su zastupnici, odnosno zastupnice, HDZ-a u EP-u u rujnu prošle godine glasali protiv izvješća EU-a o sustavnom i velikom kršenju vladavine prava i temeljnih europskih vrijednosti kao što su sloboda okupljanja i prava manjina. Protiv kolokvijalno nazvane "nuklearne opcije" Bruxellesa, kojom se pokreće disciplinski postupak protiv zemlje članice koji može rezultirati i oduzimanjem njenog prava glasa u Vijeću EU-a, glasale su HDZ-ove zastupnice Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Željana Zovko, kao i njima pridružena Ruža Tomašić, dok HDZ-ovac Ivica Tolić nije glasao.

>> HDZ želi europski novac, ali ne i poštovanje vladavine prava

To nije bio jedini put da je HDZ glasao suprotno većini eurozastupnika i zastupnika EPP-a: u siječnju ove godine njegove zastupnice i zastupnici glasali su suzdržano o prijedlogu Europskog parlamenta i Europskog vijeća po kojemu bi se “zaštitio budžet Unije u slučaju općih manjkavosti po pitanjima vladavine prava u državama članicama”, iako je 139 zastupnika EPP-a glasalo za prijedlog da se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštovanjem vladavine prava i demokracije. Time su, ukratko, HDZ-ovci glasali da zaštite neliberalne demokracije poput Mađarske i Poljske koje žele europski novac, ali ne i europske vrijednosti, računajući valjda da bi ova mjera mogla naštetiti i Hrvatskoj s HDZ-om na vlasti. Naime, Hrvatska prema posljednjem Indeksu demokracije uglednog Economista stoji gore i od Mađarske i Poljske.

Izlaznost na EU izborima najniža u Hrvatskoj i Slovačkoj

Izlaznost na EU izborima je diljem kontinenta tradicionalno niska, no u Hrvatskoj su te brojke zaista porazne: na prvim europskim izborima u Hrvatskoj izlaznost je bila 20 posto, a na drugima 25 posto, što nas uz Slovačku smješta na samo dno po izlaznosti. Za komentar o tome što će ovi izbori značiti za Hrvatsku i za Europu u cjelini pitali smo profesora na Fakultetu političkih znanosti Višeslava Raosa.

"Niska izlaznost je u cijeloj Uniji, prvenstveno zbog toga što ljudi, dosta opravdano, primjećuju da bez obzira što je Lisabonski sporazum dao dodatne ovlasti Europskom parlamentu, da se i dalje jedan veliki dio odluka donosi u Vijeću EU-a po različitim ministarskim formatima (u Vijeću EU-a sudjeluju ministri vlada zemalja članica). U tom smislu EP nije klasično predstavničko tijelo kao što imamo u nacionalnim državama niti vlada, u ovom slučaju Europska komisija, tako izravno proizlazi iz rada parlamenta", kaže Raos. 

"Ono što treba naglasiti u smislu važnosti izbora je to što mi nakon pet godina članstva trebamo konačno odlučiti kao zemlja da nam EU ne bude cilj po sebi, nego sredstvo ostvarivanja nekih ciljeva, interesa same države. Druga stvar je da moramo konačno osvijestiti tu isprepletenost nacionalnog i nadnacionalnog. Upravo zbog Brexita mi smo prije došli na red predsjedavati Vijećem EU-a, to nam dolazi u prvoj polovici 2020. i tu će biti veliki teret na hrvatskoj državnoj upravi, na vladi. Zašto? Zato što treba donijeti novi europski proračun, odnosno Višegodišnji financijski okvir. U tom smislu ključno je i predsjedavanje i sam EP. Ono što bi bilo dobro je da i same stranke i birači osvijeste svoj stav o nizu europskih pitanja. Mi primjećujemo da naše stranke često, u mnogim stvarima o kojima se raspravlja u EP-u, zapravo nemaju jasno definirane stavove, bez obzira što su članice europskih stranaka. Pitanje je i koliko će ova kampanja to moći promijeniti. Kod raspodjele mandata koristi se regresivna proporcionalnost u smislu da smo mi, kao manja zemlja članica, natproporcionalno predstavljeni, tako da naših 12 zastupnika i nije tako malo", ističe Raos.

Raos: Salvini i Le Pen žele razmontirati EU

Pitali smo Raosa i za kritični značaj ovih izbora s obzirom na rast populističke desnice. "S jedne strane, ovi izbori su vrlo vjerojatno kraj velike dominacije pučana i socijalista (koji su bili u velikoj koaliciji). Vjerojatno će pučani morati surađivati i s liberalima i tu će ih liberali prisiliti da naprave neke ustupke. Tako da, bez obzira na ovaj sustav spitzenkandidata (u kojem svaka stranka u EP-u bira svog kandidata koji će postati predsjednik Europske komisije ako ta stranka ostvari najbolji rezultat na izborima), nije izgledno da će Manfred Weber postati predsjednik EK. 

"A što se tiče rasta euroskeptičnih snaga, kod njih postoje različiti stupnjevi odbijanja - jedni su potpuno protiv EU-a i žele izvući svoju zemlju, neki žele reformu EU-a u različitim smjerovima. Tako vodeći euroskeptici, Matteo Salvini iz talijanske Lige i Marine Le Pen iz francuske Nacionalne fronte, jasno u svojim dokumentima kažu da žele povratak na stanje prije Sporazuma iz Maasctrichta, što zapravo nije bila EU, nego povratak Europske ekonomske zajednice. Sve što je izgrađivano u smislu političke unije, u smislu zajedničke sigurnosne i vanjske politike, europskog nastupa na svjetskoj razini, na kraju krajeva, ono što mi kao Europljani možemo raditi prema reformi Vijeća sigurnosti UN-a, to sve pada u vodi ako oni dobiju prevagu. Međutim, za pretpostaviti je da, premda će ukupan broj euroskeptika porasti, da oni neće uspjeti formirati veću koaliciju koja bi mogla konkurirati ovima trima glavnim strankama. S druge strane, i kod ovih proeuropskih snaga imate više vizija o tome što znači više Unije. Za Zelene je to jedna stvar, za Liberale sasvim druga, na primjer", ocjenjuje ovaj politolog.

Glas euroskeptika će snažno ojačati

"Dvije glavne europske stranke nikako neće imati 50% mjesta jer su socijaldemokrati u krizi svugdje, osim u Španjolskoj, Švedskoj i Austriji, a pučani se isto osipaju. Orban je zasad ostao (iako je suspendiran), ali pitanje je tko će još otići. Glas euroskeptika će snažno ojačati i oni će raditi na, kako Salvini kaže, drugačijoj Europi, ali u biti na razmontiranju EU-a. Ipak, neki kažu da će se dio euroskeptika pokušati kooptirati i time otupiti tu oštricu", kaže Raos. 

Čekaju li onda EU veliki potresi nakon ovih izbora? "Ne, po meni, EU čekaju dugi pregovori o sastavu EK. Tu će se biti dosta teško usuglasiti... Mi već dugo nemamo ljude koji promišljaju EU dugoročno - u smislu što dalje. Francuzi sad predlažu posebni proračun za eurozonu. Međutim, Europa više brzina već postoji. Neki su u eurozoni, drugi nisu, neki su u Schengenu, drugi nisu. Pitanje je idu li svi u istom smjeru ili ne idu", zaključuje Raos. 

Po pitanju hrvatskog predsjedanja EU-om, Raos nije optimist: "Prioriteti našeg predsjedavanja EU-om su možda malo blesavo postavljeni. Prioritet nam je širenje EU-a koje nikome više nije prioritet... HDZ ima osjetljivu poziciju u EU naspram Orbana, ali to se djelomično može ideološki tumačiti, u smislu da HDZ ima više razumijevanja za njegove marifetluke, a djelomično i zbog osjetljive pozicije oko INA-e i MOL-a."