KUBANSKA raketna kriza iz 1962. godine bila je ključni trenutak Hladnog rata, koji je svijet doveo na rub nuklearnog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza. Trajala je od 14. do 28. listopada 1962., a rezultat je napetosti koje su nastale kada su Sjedinjene Države otkrile sovjetske nuklearne rakete postavljene na Kubi, samo 145 kilometara od američke obale.

Američki izviđački zrakoplovi otkrili su sovjetske raketne baze na Kubi 14. listopada 1962. godine, kada su U-2 zrakoplovi snimili fotografije koje su potvrdile prisutnost nuklearnih raketa srednjeg dometa​. Ove su informacije potaknule intenzivnu krizu, koja je ubrzo eskalirala u sukob poznat kao Kubanska raketna kriza.

Ove su rakete mogle dosegnuti velike dijelove Sjedinjenih Država u kratkom vremenu, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost za nacionalnu sigurnost. Sovjetski vođa Nikita Hruščov odlučio je postaviti rakete na Kubu kao odgovor na američko postavljanje svojih raketa u Turskoj, blizu sovjetske granice, ali i kako bi zaštitio komunistički režim Fidela Castra od mogućih američkih napada.

Američki predsjednik John F. Kennedy 22. listopada 1962. objavio je pomorsku blokadu Kube kako bi spriječio daljnju isporuku sovjetskog naoružanja na otok. U govoru koji je držao američkoj javnosti, naglasio je ozbiljnost situacije i pozvao Sovjetski Savez da povuče svoje rakete. Svijet je tih dana bio suočen s prijetnjom nuklearnog rata. Napetosti su bile na vrhuncu kada su američki i sovjetski brodovi došli u blizinu u Karipskom moru, no direktan sukob je izbjegnut.

Diplomatskim naporima, prvenstveno pregovorima između Kennedyja i Hruščova, kriza je razriješena 28. listopada 1962., kada je Hruščov pristao ukloniti sovjetske rakete s Kube u zamjenu za američko obećanje da neće izvršiti invaziju na Kubu. Također, Sjedinjene Države su u tajnosti pristale ukloniti svoje rakete iz Turske, čime su obje strane sačuvale obraz i izbjegle nuklearni sukob​.

Kubanska raketna kriza imala je dalekosežne posljedice. Pokazala je koliko je nuklearni rat bio blizu i potaknula obje supersile na uspostavu izravne telefonske linije, tzv. "crveni telefon" između Washingtona i Moskve, kako bi se spriječile buduće slične krize. Kriza je također pridonijela padu Hruščova s vlasti 1964. godine, dok je Kennedy izašao iz nje kao vođa koji je uspješno upravljao opasnom situacijom. Svijet je bio svjestan koliko je međunarodni mir krhak u svijetu s nuklearnim oružjem​