DOK BIJELA kuća i njezini odvjetnici pregovaraju oko uvjeta paketa za hitnu ekonomsku stabilizaciju, Danska je napravila ogroman korak ka tome da porazi dosad neviđenog protivnika kao što je koronavirus, piše The Atlantic.

Danska vlada ovaj tjedan poručila je privatnim kompanijama u svojoj zemlji koje su pogođene pandemijom koronavirusa da će im osigurati sredstva za plaćanje čak 75 posto plaća njihovih zaposlenika kako bi izbjegla masovna zatvaranja, a posljedično i otkaze. Plan je da će Danska za to izdvojiti 13 posto od nacionalne ekonomije u naredna tri mjeseca.

Ovo što danska vlada planira mnogi smatraju samoubilačkim potezom koji će dovesti do potpune katastrofe. Možda će Dancima tako i biti, ali sada se nalazimo u krhkom trenutku američke povijesti. Sjedinjene Države suočavaju se s najoštrijim ekonomskim padom u proteklom stoljeću i statistike koje na trenutak izgledaju potpuno pesimističnima čine se pozitivno optimističnima samo nekoliko sati kasnije. U narednim tjednima, čak i danima, agresivan potez Danske mogao bi predstavljati nacrt za to kako svijet može zaobići novu Veliku depresiju.

Da bi doznao više o tome, novinar The Atlantica Derek Thompson razgovarao je s Flemmingom Larsenom, profesorom u Centru za istraživanje tržišta rada u danskom Sveučilištu u Aalborgu. Transkript njihovog razgovora prenosimo u cijelosti. 

Derek Thompson: Možete li mi prvo reći što se trenutno događa u Danskoj? Kako izgledaju ulice, kakav je prvi dojam?

Flemming Larsen: Danska je gotovo u potpunosti zatvorila sveučilišta, škole, javne ustanove, restorane, muzeje, kina. Nije dopušteno okupljanje više od 10 osoba. Granice su također zatvorene.

DT: Danska vlada je najavila iznimno agresivan plan za pomoć radnicima u idućim mjesecima. Recite mi što planiraju učiniti da bi im pomogli. 

FL: Danska vlada pristala je pokrivati troškove plaća zaposlenih u privatnim tvrtkama sve dok te tvrtke ne otpuste ljude. Ako tvrtka objavi obavijest u kojoj kaže da mora otpustiti 30 posto svojih radnika ili otpustiti najmanje 50 ljudi, država je pristala na sebe preuzeti obavezu plaćanja 75 posto plaća, do 3288 dolara mjesečno. (Na ovaj način bi se sačuvali prihodi za sve zaposlenike koji zarađuju do 52.400 USD godišnje.)

Filozofija je ta da vlada želi da kompanije sačuvaju odnos sa svojim radnicima. Bit će teže postići jači oporavak ako kompanije budu morale gubiti vrijeme zapošljavajući otpuštene radnike. Plan će trajati tri mjeseca, nakon čega se nadaju da će se stvari vratiti u normalu.

DT: Dakle, vlada nudi pomoć radnicima čiji će se poslovi naći pod ugrozom zbog ekonomskog kraha uzrokovanog pandemijom koronavirusa. Nisu li tvrtke u tom slučaju mogle samo prikupiti novac bez intervencije vlade?

FL: Možda, ali radnici kojima će se nadoknađivati plaća ne smiju raditi u tom periodu. Radnicima koji ostanu raditi u svojim kompanijama neće se nadoknaditi tih 75 posto plaće. 

DT: Neki američki ekonomisti kažu da bi SAD trebao kopirati njemački plan o podjeli posla, tzv. Kurzarbeit, u kojem se smanjuje broj radnika, a zatim vlada preuzima dio plaća radnika. Je li plan Danske na tom tragu? 

FL: Ne baš. U njemačkom planu vlada i poslodavac dijele troškove plaćanja posla. Ovdje vlada plaća tvrtkama za zaposlenike koji idu kućama i neće raditi. Ovim se radnicima isplaćuje plaća da ništa ne rade. Vlada poručuje: Mnogo ljudi iznenada prijeti otkaz, ali ako imamo runde otkaza, bit će teško adaptirati se kasnije. Danska vlada tim planom želi da kompanija održi svoju radnu snagu tijekom krize, kao i plaće. Ljudima će se isplaćivati novčana kompenzacija iako će ići svojim kućama i neće ništa raditi. 

DT: Mislim da sada razumijem i pokušat ću sve sažeti pa me ispravite ako griješim: Danska planira zamrznuti svoju ekonomiju na tri mjeseca. Kažete: Znamo da svi ti ljudi neće moći raditi narednih nekoliko mjeseci. To je neizbježno. Umjesto više rundi masovnih otkaza, nakon kojih slijede i runde zapošljavanja, što će odgoditi oporavak ekonomije, prebacimo cjelokupno gospodarstvo i ekonomiju u škrinju. Zamrznimo ga, a kad se virus povuče, kad se situacija smiri, izvadimo ga iz škrinje i gotovo svi će ostati u tvrtkama, odnosno kompanijama u kojima su radili i u siječnju kad smo sve zaustavili. 

FL: To je točno to. Zamrzavamo ekonomiju. Jer u protivnom se vlada boji dugoročne štete koja će se nanijeti cjelokupnom sustavu. Vlada se nada da će sve biti gotovo za tri do četiri mjeseca i da tada ponovno možemo pokrenuti društvo. 

DT: Što još Danska vlada nudi kao rješenje?

FL: Nekoliko stvari: Vlada želi spriječiti gašenje financijskog sektora, a za to će država jamčiti 70 posto novih bankarskih kredita kompanijama. To će ih potaknuti na više kreditiranja i u slučaju više bankrota. Također, pauzirat će se naknade nezaposlenim osobama. Ljudi obično moraju ići na sastanke u centre za zapošljavanje te moraju podnositi određeni broj zahtjeva za posao kako bi dobili naknadu za nezaposlenost. Postoji puno pravila, ali ta su pravila zasad suspendirana. Nema zahtjeva.Opet sve zamrzavamo. 

Također, država se složila nadoknaditi tvrtkama fiksne troškove, poput najamnina i ugovornih obveza, ovisno o razini gubitka prihoda. Ako obično prodaju milijun dolara u nekom razdoblju, a sada mogu prodati samo 100 tisuća dolara, gube 90 posto svog prihoda. To će ih kvalificirati za primanje velike pomoći države za pokrivanje fiksnih troškova. 

Također, proljetna isplata poreza za tvrtke je odgođena do jeseni, a svi javni zaposleni u javnim službama će zadržati plaće kad ih pošalju kući. 

DT: To zvuči nevjerojatno hrabro i nevjerojatno skupo. Koliko država očekuje da će je to sve koštati?

FL: To će Dansku koštati otprilike 13 posto BDP-a, odnosno oko 25 milijardi američkih dolara. 

DT: Kako se to da usporediti s onim što je Danska učinila tijekom globalne financijske krize 2008. godine? 

FL: U to vrijeme nije postojala kriza ovakvih razmjera. Nije bilo velike količine potrošnje. Vlada je bila zabrinuta zbog javnog duga. Vodila se velika i duga rasprava o tome treba li Danska uopće potrošiti puno novca. Danska je imala jedan od najvećih porasta stope nezaposlenosti tijekom posljednje krize. 

No danas je danska ekonomija izuzetno snažna. Imamo ogroman višak. Imamo negativnu kamatnu stopu. Mnogo je javnih ušteđevina. Dakle, sada imamo daleko više prostora za manevar. Isto tako, promijenila se i politička situacija. Posljednjih nekoliko godina pokušali smo uložiti više u socijalne izdatke. 

DT: Prije deset godina postojala je debata oko poticaja. Međutim, danas se svi slažu da treba samo spasiti ekonomiju. 

FL: Da. Vlada želi samo spasiti ekonomiju. Filozofija je sljedeća: ako to sada ne učinimo, kasnije će biti skuplje spasiti ekonomiju. Vidjeli smo što virus može učiniti u Italiji, u Španjolskoj. Tako da mislim da su ljudi jako zabrinuti. Suočeni smo s velikom, ogromnom krizom. 

DT: Vaša vlada mogla bi potrošiti više od 10 posto BDP-a prije srpnja. U međuvremenu, u SAD-u još uvijek raspravljamo o veličini čekova koje je potpisala vlada, a koje građani možda neće primati sljedećih nekoliko mjeseci. Postoji velika razlika u brzini i veličini reakcije vlade. 

FL: Moram reći da je postupak odlučivanja u Danskoj bio vrlo izuzetan. Imamo deset stranaka u parlamentu. Od vrlo lijevog do stvarno, stvarno desnog političkog uvjerenja. I svi se slažu. O tome postoji gotovo stopostotni konsenzus. To je stvarno nevjerojatno. Ljudi su uvjereni da je sada pametno upravo to učiniti: 

Mnoge od tih politika izrađuju se kao tripartitni ugovori između sindikata, udruženja poslodavaca i države. To je zato što u Danskoj većinu regulacija tržišta rada provode sindikati i udruge poslodavaca. Tržište rada reguliraju uglavnom vlastitim kolektivnim ugovorima. Da biste sve ovo omogućili, sindikati i udruge poslodavaca trebaju biti dio ovih sporazuma. To je vrlo teško, ali brzo su uspjeli doći do dogovora. Za svega nekoliko dana ovo je bio potpisani sporazum. 

DT: Misliš li da je to dobra ideja?

FL: Ne znam. Nitko nije siguran je li to dobra ideja. To je nepoznati teritorij. Mislim da je to dobar pokušaj. Ako se unište privatni životi ljudi i tvrtke bankrotiraju, trebat će godine da se sve ponovno izgradi. Stoga, mislim da je to mudra odluka.