JE LI OBJAVA popisa stanovništva jedan od najcrnjih dana u suvremenoj hrvatskoj povijesti, kako tvrde neki političari? Što je u korijenu smanjenja broja stanovnika, jesu li to isključivo ekonomski razlozi ili i opće stanje u društvu, klijentelizam, korupcija?

Kako napraviti poticajno okruženje u kojem bi mladi željeli imati i odgajati djecu?

Damir Plesac iz Državnog zavoda za statistiku rekao je u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog da je ovaj popis stanovništva vjerodostojan.

Plesac: Popis je temeljito i stručno pripremljen, držali smo se svih preporuka

"Popis je temeljito i stručno pripremljen, držali smo se apsolutno svih preporuka Eurostata, UN-a, tako da mogu apsolutno tvrditi da je on vjerodostojan", rekao je Plesac.

Dodao je kako razumije neke gradonačelnike koji tvrde da njihovi gradovi imaju veći broj stanovnika nego što je popisano jer svatko ima svoju računicu.

"Tako su iz MUP-a ili nekih drugih izvora oni imali svoj broj. Mi možemo reći i ponoviti da smo ušli u svaku kuću, pokucali na svaka vrata i popisali maksimalan broj stanovnika. Jasno je da u svakom popisu može biti i onih ljudi koji su popisani, a nisu se trebali popisati. A ima i onih ljudi koji se nisu popisali, a trebali su se popisati", naglasio je.

Istaknuo je da je Državni zavod za statistiku trebao raditi kontrolni popis odmah nakon popisa, no situacija vezana za covid bila je teška i u takvim uvjetima jednostavno nije bilo moguće nastaviti s kontrolnim popisom.

Osvrnuo se i na popis u Gradu Zagrebu jer se i u njemu smanjio broj stanovnika. Plesac je rekao da je i taj broj realan jer se veći broj ljudi iselio i zbog potresa, a u nekim četvrtima se broj povećao.

Josić: Ovo je znak za uzbunu

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju Željka Josić rekla je da demografi već nekoliko desetljeća upozoravaju na velik pad broja stanovnika u Hrvatskoj.

Dodala je da je ovaj popis i znak za uzbunu jer je prirodni prirast doista negativan. Josić je istaknula kako se to moglo i očekivati jer su se, zbog otvaranja granica i ulaska Hrvatske u Europsku uniju te zbog boljih plaća i uvjeta u drugim državama, mladi u velikom broju iseljavali.

"Niz tih čimbenika utječe na ovu sliku koju trenutno imamo, na broj stanovnika, i to upozorava sve razine da se svi trebaju uključiti da se pozabavimo tim problemom", poručila je.

Izjavila je kako se ne može reći da se ništa ne radi vezano za to pitanje.

"Radi se, ali u dvije, tri ili četiri godine jednog mandata ne možemo napraviti značajna čuda. Činjenica je da sve što se radi, mora se nadopunjavati, izgrađivati i jednostavno poticati da sve mjere i projekti koji se rade budu svima dostupni i budu na razini cijele Republike Hrvatske", rekla je Josić.    

Čipin: Naša dobna struktura je nepovoljna

Demograf Ivan Čipin izjavio je kako se može reći da je ovaj popis stanovništva jedan od najcrnjih dana u suvremenoj hrvatskoj povijesti.

"Ovisi iz koje se perspektive to gleda. Nama demografima je bilo sasvim jasno da će brojevi ovim popisom biti ovakvi. Ja sam očekivao, recimo, nešto više od 3.9 milijuna stanovnika. Ono što je popis pokazao je da je negativan prirodni prirast pridonio za četrdeset posto smanjenje stanovnika, a negativne netom migracije za čak šezdeset posto", kaže.

"Što će biti u budućnosti, za broj stanovnika u sljedećih deset godina, sigurno će to biti i manje nego što je danas, a za koliko će biti manji, to ovisi o rađanju, umiranju i migraciji", poručio je Čipin.

Naglasio je da "Hrvatska ima negativan demografski momentum".

"Naša dobna struktura je nepovoljna i ona će otežavati ikakve buduće mjere koje bi mogle davati neke značajne pozitivne rezultate", dodao je.

Živić: Slab društveni i gospodarski napredak odredio je da hrvatski građani percipiraju Hrvatsku u jednom negativnom kontekstu

Demograf Dražen Živić istaknuo je kako je u Vukovarsko-srijemskoj županiji situacija najlošija jer je nestao svaki peti stanovnik.

"Sukladno podacima, i na nacionalnoj razini očekivali smo razvoj takve situacije, s obzirom na to da su u proteklih desetak i više godina bili izuzetno visoki gubici prirodnim putem, a onda, naravno, i mehaničkim putem s obzirom na to da se stanovništvo u velikom broju iseljavalo", naglasio je.

Dodao je da je ta županija bila i najviše pogođena ratom te samim time ima i velike gubitke jer su izgubljene generacije koje su mogle sudjelovati u demografskom razvoju, ali, naravno, i u društvenom i u gospodarskom.

"No mislim da ta činjenica ima sve manju i manju važnost. Jedan nerazvojni koncept i Vukovarsko-srijemske županije, a ja bih se usudio reći i istoka Hrvatske, koji ima i svoje dublje korijene, znači slab društveni i gospodarski napredak upravo je odredio da hrvatski građani u tom dijelu naše zemlje, ali i na nacionalnom teritoriju percipiraju Hrvatsku u jednom negativnom kontekstu. Odnosno, stanje u društvu i gospodarstvu negativno utječe na njihovo ponašanje", rekao je.

Naglasio je kako se njemu čini da je dubina demografske krize u Hrvatskoj tolika da više primjena klasičnih mjera, poput populacijske politike, više nije dovoljna te da se mora mijenjati kompletno stanje u društvu.