Foto: Hina

UDRUGA Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću ocijenila je u četvrtak kako svrha osnivanja Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima od Drugoga svjetskog rata do proglašenja neovisnosti nije kvalitetan doprinos suočavanju s prošlošću već njegovo daljnje odgađanje.

Iako pozdravlja dijalog o prošlosti, ta udruga ne misli da Vijeće može "proizvesti sadržaj koji bi na kvalitetan i na cjelovit način adresirao sve otvorene prijepore" te je u priopćenju najavila da će poslati otvoreno pismo Vladi RH, Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust te Europskoj mreži institucija nadležnih za čuvanje dokumentacije sigurnosnih službi.

"Vlada je osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima u trenutku u kojem očito više nije bilo moguće manevriranje između pojedinih sukobljenih interpretacija prezasićenih ideološkim nabojem, a privremena rješenja koja reguliraju društveni dijalog su izgubila svaku političku legitimnost i autoritet. To je pogubna posljedica izbjegavanja sustavnog rada na pitanjima politika povijesti, tranzicijske pravde, dijaloga, ulaganja u razvijanje kulture pamćenja i obrazovanje za suočavanje s prošlošću, na koji organizacije civilnog društva upozoravaju već dugi niz godina", ocjenjuje Documenta.

"Suočavanje s prošlošću obuhvaća širok spektar aktivnosti"

Poziva Vladu RH da u okviru izvršnih ovlasti "preuzme odgovornost za negativno društveno političko okruženje koje sve češće eskalira porastom nasilja, mržnje i netrpeljivosti na temelju rasne, etičke, vjerske, kulturne, rodne, seksualne orijentacije i političke pripadnosti". Svi živimo, dodaje se, s teškim posljedicama ratova, sukoba i različitim oblicima nasilja  koji su se vodili na području naše i susjednih zemalja i za sobom ostavili raznovrsne bolne rane i gubitke".

"Suočavanje s prošlošću obuhvaća širok spektar aktivnosti, koje su usmjerene ka utvrđivanju činjenica, približavanju pravdi, priznavanju patnje žrtava te oporavku povrijeđenih, ugroženih skupina, ali i društva u cijelosti, s kojim se Vlada do sada odbijala baviti. Proces suočavanja s prošlošću počinje od trenutka prestanka nasilja i nije ograničen jednogodišnjim mandatom jer je za ostvarivanje punih stvaralačkih potencijala neophodno postupno prevladavanje traume na individualnoj i društvenoj, te političkoj i institucionalnoj razini", navodi se.

Documenta ne misli da Vijeće može proizvesti sadržaj koji bi na kvalitetan i na cjelovit način adresirao sve otvorene prijepore. Samim tim, ocjenjuje ta udruga, svrha Vijeća nije kvalitetan doprinos suočavanju s prošlošću već njegovo daljnje odgađanje.

"Smatramo da pomanjkanje političke volje, licemjerstvo i kukavičluk koji su na području suočavanja s prošlošću opterećivali sve dosadašnje vlade, ne bi smjeli sprječavati prikazivanje i problematiziranje nasilja u 20. stoljeću utemeljeno na činjenicama. Osnivanje Vijeća je važno za budućnost vlade Andreja Plenkovića, ali nema nikakvu vrijednost za budućnost Hrvatske", navodi se u priopćenju Documente.

Vlada je danas osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima od Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti, a premijer Andrej Plenković poručio je kako je rad Vijeća, koliko god na prvi pogled djelovalo da brine o prošlosti, usmjeren na budućnost i nadilaženje društvenih podjela.

"Novim generacijama moramo prenijeti razumijevanje tragedije sustavnih kršenja ljudskih prava za vladavine nedemokratskih režima 20. stoljeća", istaknuo je, među ostalim, premijer Plenković u obrazloženju osnivanja Vijeća. Na čelu Vijeća je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić.