KUNA je radikalno oslabila prema dolaru, a trenutni tečaj iznosi više od 7.4 kune za jedan dolar. Još u kolovozu 2021. se tečaj kretao oko 6.31 kunu za jedan dolar.

Posljedica je to jačanja tečaja dolara prema euru, a kako je tečaj kune praktički fiksiran za tečaj eura, onda i tečaj kune prema dolaru slabi. U kolovozu prošle godine je tečaj iznosio oko 1.18 dolara za jedan euro, a od tada euro slabi i bliži se paritetu prema dolaru, s trenutnim tečajem od 1.014 dolara za euro.

Može se očekivati da će ubrzo euro i dolar biti izjednačeni, možda i prije kraja dana. U jednom trenutku je tečaj skliznuo sve do 1.0073 dolara za jedan euro. Najslabiji je to tečaj eura prema dolaru u dvadeset godina.

Stoga kuna dijeli sudbinu eura, baš kao što će gospodarstvo Hrvatske dijeliti sudbinu gospodarstava ostalih država EU.

Sve veći strah od recesije i rast inflacije slabi euro pa time i kunu

Sve je veći strah od toga da će eurozona ući u recesiju, a rat u Ukrajini negativnije utječe na ekonomiju EU nego SAD-a. Cijena plina u eurozoni je daleko veća nego u SAD-u, koji puno veći dio potreba za plinom može pokriti iz vlastite proizvodnje, za razliku od država eurozone koje su ovisile o uvozu iz Rusije. Infrastruktura za prodaju plina iz Rusije u EU se gradila desetljećima pa je nakon uvođenja sankcija Rusiji nastao veliki problem manjka tog energenta.

Eurozona je u 2022. ušla s manjom stopom inflacije od SAD-a, ali je do lipnja narasla na istu razinu. Veći rast inflacije je djelomično rezultat nespremnosti Europske središnje banke (ECB) da se bori protiv nje podizanjem referentnih kamatnih stopa, što je američki FED već počeo provoditi u ožujku.

ECB se unatoč bržem rastu inflacije ustručava krenuti u ozbiljniju borbu protiv nje zbog straha od recesije i rasta nezaposlenosti, koja je u EU tradicionalno puno veća nego u EU.