USKOK i DORH u posljednjih nekoliko mjeseci našli su se usred ozbiljnih afera, a sve je rezultiralo ne samo poljuljanim povjerenjem u ove dvije institucije, ozbiljnim kritikama od strane Europske unije, predsjednika države, oporbe, dijela pozicije i glasa javnosti nego i ozbiljnim problemom za Hrvatsku. Prije svega za borbu protiv korupcije.

Nakon slučaja odbacivanja afere "A što bi ti štel biti", zakopavanja predmeta Žalac od strane USKOK-a koji je otkopala Europska unija, pa do uhićenja bivše tužiteljice i propasti optužnice u najvažnijem slučaju DORH-a, i to onom protiv Ivice Todorića, postavlja se pitanje jesu li u Odvjetništvu nesposobni, korumpirani odnosno podložni političkom utjecaju ili nešto treće. Dio odgovora možda bi se mogao kriti u činjenici da su u sve tri priče među glavnim akterima HDZ-ovci. No, krenimo redom. 

Politička korupcija je samo kad postaneš zastupnik?

Početkom mjeseca USKOK je odbacio kaznenu prijavu aktualnog gradonačelnika Oroslavlja Viktora Šimunića protiv bivšeg gradonačelnika HDZ-ovog Emila Gredičaka te saborskog zastupnika HDZ-a Žarka Tušeka zbog podmićivanja. Podsjetimo, na snimci, za koju je Tušek potvrdio da je autentična, čuje se kako Tušek Šimuniću nudi da on na svibanjske izbore u Županiji ide s nezavisnom listom koja bi bila centrističko-lijeva i da tako odnese glasove SDP-u. Tušek i Gredičak su Šimuniću rekli kako bi mu tajno pomogli financirati tu kampanju iako to zakon izričito zabranjuje. Šimunić je to odbio, objavio je snimku te sve prijavio DORH-u. Bez uspjeha.

>> Sjećate se snimke na kojoj HDZ-ovci navodno nude mito Šimuniću? USKOK sve odbacio

"Za ostvarivanje obilježja kaznenog djela podmićivanja zastupnika, osoba kojoj se nudi, obećava ili daje mito, u to vrijeme mora biti zastupnik odnosno vijećnik u tom predstavničkom tijelu u kojem bi zatim, na traženje davatelja mita, glasovala na određeni način", stajalo je u nevjerojatnom obrazloženju USKOK-a o odbacivanju kaznene prijave.

Uhićenje bivše ministrice po EU nalogu

Hladan tuš za USKOK uslijedio je prošlog tjedna. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) objavio je da je pokrenuo istragu te odmah i zatražio istražni zatvor za bivšu ministricu Gabrijelu Žalac, ravnatelja SAFU-a Tomislava Petrica te poduzetnike Marka Jukića i Mladena Šimunca koje sumnjiči da su oštetili EU i RH za 1.8 milijuna eura. EPPO je izvijestio da je pokrenuo istragu zbog kaznenih djela trgovine utjecajem i zlouporabe položaja i ovlasti te da je četvero osumnjičenika uhićeno u srijedu, na zahtjev Ureda europskog javnog tužitelja. Postavilo se pitanje što je radio USKOK s obzirom na to da je sve bilo poznato još 2019. godine.

Zašto hladan tuš? Pa zato što je slučaj morala procesuirati Europska unija, a ne naše institucije. Ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić, govoreći o tom slučaju, naglasila je da su teze o pokretanju postupka protiv Žalac zapravo pljuska ili blamaža USKOK-a zapravo u "potpunosti netočne i zlonamjerne". Istaknula je tada šefica USKOK-a da se radi o zakonski uređenom postupanju odjela delegiranih EU tužitelja koji djeluju u sastavu USKOK-a.

>> VIDEO Šefica USKOK-a o uhićenju Žalac: Sad je potvrđeno da mi ne štitimo pojedince

"U javnosti se također plasiraju teze da USKOK i DORH štite pojedince, da ne pokreću istrage... To je apsolutno netočno. Da je to tako, potvrđuju činjenice da je prije pokretanja ove istrage USKOK pokrenuo dvije istrage protiv iste osobe za koruptivna kaznena djela. I u ovom konkretnom predmetu USKOK je provodio izvide", kazala je Marušić prošlog petka.

Marušić o HDZ-ovki kaže jedno, Laptoš sasvim drugo

U nedjelju na televiziji N1 gostovala je europska tužiteljica Tamara Laptoš, bivša ravnateljica USKOK-a koja je više puta naglasila da USKOK nije radio na slučaju kada su ga preuzeli.

"Kad zaprimimo prijavu i predmet se registrira u EPPO-u, počinje proces verifikacije. Upućujemo upit u nadležno nacionalno tijelo postoji li takav predmet. Ako se radi na predmetu, radimo evokaciju. Ako nadležno tužiteljstvo nema predmet ili nije živ, donosimo odluku o pokretanju sukladno uredbi. Uredba govori samo o istrazi", pojasnila je Laptoš dodajući da formulacija da predmet nije živ znači da se na njemu radilo i više se ne radi.

"U ovom predmetu donijeli smo odluku o pokretanju istrage. Da smo predmet preuzeli od USKOK-a, radilo bi se o evokaciji. Mi smo pokrenuli istragu", bila je jasna Laptoš koja je rekla suprotno od onog što je govorila aktualna čelnica USKOK-a. Po tome ispada da USKOK namjerno zakopava predmete, a da ih Europska unija otkopava.

Uhićenje u dobrom trenutku za USKOK

Možda bi danas bila tema i eventualna ostavka ravnateljice USKOK-a da se nije dogodio novi slučaj uhićenja, a posljedično i povlačenja jedne vrlo bitne optužnice na kojoj se radi četiri godine. Naime, baš jutros u akciji USKOK-a uhićeno je više osoba, a među njima su bivša tužiteljica Mirela Alerić Puklin i njezin suprug Goran Puklin. Alerić Puklin, koja je radila kao jedna od tužiteljica u slučaju veliki Agrokor, uhićena je zbog osnovane sumnje da je odavala podatke o istrazi Piruški Canjugi, bivšoj direktorici Agrokora koja je bila jedna od petnaestero optuženih u toj aferi.

Prve posljedice tog uhićenja već su vidljive. DORH je povukao optužnicu protiv Todorića i 14 osoba podignutu u rujnu prošle godine.

"Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu povuklo je danas optužnicu podignutu 14. rujna 2020. pred Županijskim sudom u Zagrebu protiv petnaestero okrivljenika zbog počinjenja kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznenih djela krivotvorenja. Državno odvjetništvo povuklo je optužnicu radi boljeg razjašnjenja stvari", stoji u priopćenju DORH-a. Slučaj je otvoren još prije četiri godine protiv Ivice Todorića, a već ranije DORH-u je propala optužnica protiv Todorića u slučaju mali Agrokor.

Povjerenje razbijeno kao kineska vaza

Namjera, nesposobnost ili nešto treće? Ako pitate predsjednika Zorana Milanovića, riječ je o tome da je ono, kako je naglasio, "malo povjerenja što postoji u institucije razbijeno kao kineska vaza i ne može ga više nitko zalijepiti".

>> Milanović o DORH-u: Nisu radili ništa oko Žalac, vjerojatno se nekoga štitilo

"To je blamaža DORH-a. Potpuno je očito da su koristili vještake koje nisu smjeli koristiti. To se zove 'mistrial' u Americi, taj postupak se prekida i ide ispočetka, ali je i tajming interesantan. Kako se to obično kaže, rade nešto da bi nešto prikrili", rekao je Milanović za kojeg su puno značajnije kontradiktorne izjave Laptoš i njene nasljednice u USKOK-u Marušić, a u slučaju Gabrijele Žalac.

"Netko od njih dvije govori totalnu neistinu. Ako to govori Laptoš, treba pitati zašto, ali ne vidim posebnog razloga da to radi. Ako USKOK, odnosno DORH govori neistinu, za što imaju razloga i motiva, onda trebaju otići odmah", poručio je Milanović zaključivši kako je moguće da je USKOK zapravo nekoga štitio. Kritizirajući USKOK i DORH, predsjednik je kritizirao i glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek da je na to mjesto došla namještenim natječajem te da se u "životu nije bavila kaznenim pravom".

Nobilo: Sramotna stvar

Anto Nobilo, odvjetnik Piruške Canjuge, danas se također referirao na rad USKOK-a i DORH-a te posebno apostrofirao slučaj Žalac.

"Žalac je dvije godine ležala kod njih, oni su se bojali optužiti je, odnosno pokrenuti istragu, kazneni postupak, jer je Žalac članica Predsjedništva HDZ-a. A opet su se bojali odbaciti jer nekad će to netko čitati, pa će to biti sramotna stvar. I onda, što je najgore, šefica USKOK-a Marušić da snimljenu izjavu gdje lažno ustvrdi da su delegirani tužitelji europskog javnog tužitelja dio USKOK-a. To nije točno, to je laž", naglasio je Nobilo u razgovoru za Index.

>> Odvjetnik Piruške Canjuge: Ovo je spektakl da se prikrije blamaža s optužnicom

Bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, u kratkom razgovoru za Index u analizi posljednjih 20 dana u radu USKOK-a i DORH-a smatra kako ne postoje neki strukturni problemi u tim institucijama, no zamjera im efikasnost.

Bošnjaković: Možda ima problema u efikasnosti

"Mislim da postoji dobra zakonska osnova za njihov rad, ako oni misle da bi nešto trebalo mijenjati, možda bi bilo dobro da to i predlože", kaže Bošnjaković u razgovoru za Index dodajući kako nije upoznat s posljednjim slučajem uhićenja bivše tužiteljice Mirele Alerić Puklin. Bošnjaković na upit o tome da Odvjetništvo ima ozbiljan problem s narušenim povjerenjem te da je činjenica kako su zapali u velike probleme sa slučajem Ivice Todorića s kojim se bave već duge četiri godine, odgovara kako bi ipak neke stvari trebalo mijenjati.

"Činjenica jest da, kada imate složene slučajeve s deset i više optuženika, to predstavlja veliki problem, no baš zbog toga prema tim slučajevima trebali bi drugačije postupati. Možda slučajeve podijeliti, a sve kako bi poradili na vlastitoj efikasnosti", kaže u razgovoru za Index Bošnjaković. Upitali smo ga i o kontradiktornim izjavama europske tužiteljice Tamare Laptoš i šefice USKOK-a Vanje Marušić u slučaju Žalac, no bivši ministar pravosuđa Bošnjaković kaže kako mu nisu poznate sve okolnosti ovog slučaja. "Svakako bih dao drugoj strani, a mislim na USKOK, da dodatno pojasni ovaj slučaj", kaže na kraju Bošnjaković.

Bivši ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer složio se s našom ocjenom kako DORH-u svakako štete događaji koji su se nanizali u posljednje vrijeme.

Žganjer: Tajming jest ključno pitanje

"Naravno da sve zanima jasan odgovor koliko je postupanja motivirano nekakvim političkim događajima odnosno pritiscima ili jednostavno nekakvim okolnostima, a koliko su zapravo produkt činjenice da su se baš u tom trenutku stekli uvjeti za finalizaciju obrada pa se krenulo u pretrese i uhićenje. No, teško da to možemo sa sigurnošću znati jer biti upoznati sa svim detaljima pojedinog predmeta da bi znali na to i odgovoriti. No, to jest ključno pitanje", kaže Žganjer u razgovoru za Index dodajući da mu nisu poznate sve okolnosti slučaja Žalac, no dodaje da je pratio izlaganja i Tamare Laptoš i čelnice USKOK-a Vanje Marušić.

"Obje imaju integritet, to je sigurno, jer ne bi bile na mjestima na kojima jesu. Siguran sam i to da Laptoš ne bi bila izabrana u Ured europskog tužitelja da nema integritet i moralan pečat. No, bit će to sad zanimljivo pratiti do kraja jer vjerujem da sve zanima hoće li to neovisno tijelo europskog tužitelja imati podršku hrvatskih kontrolnih elemenata i hrvatskih institucija ili će možda eventualno biti opstruirani. Hoće li moći ići do kraja, to je sada pitanje", kaže Žganjer priznajući u jednom trenutku kako ima sentimenta prema USKOK-u gdje je proveo dugi niz godina.

"Sigurno je da je ovo sve naštetilo i da će trebati vratiti povjerenje. A vratit će ga tako što će imati veći broj osuđujućih presuda koje su pokrenute na inicijativu USKOK-a i DORH-a. A statistika je tu varljiva. Ako se ne varam, u izvještaju o radu DORH-a za prošlu godinu stoji podatak kako više od 88 posto slučajeva koje pokrene DORH završi osuđujućom presudom. Ako bi gledali samo taj aspekt, onda je to sjajno i problema nema", zaključuje na kraju Žganjer.