NAKON prometa, energetike, graditeljstva, brodogradnje i prehrambene industrije, pa čak i turizma, država u Hrvatskoj odlučila se okušati i u – maloprodaji prehrambenih proizvoda.

U središtu Zagreba, naime, u ponedjeljak je otvorena Kuća hrvatske hrane – Crotaste. Nova je trgovina, kako su objavili mediji, rezultat suradnje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), zatim, Agro-klastera Vukovarsko-srijemske županije i te, najistočnije hrvatske županije, kao i Ministarstva poljoprivrede. Trgovina će na 130 kvadrata kupcima nuditi brojne hrvatske prehrambene proizvode. 

> Evo čime se bavi država: Otvorili su dućan u centru Zagreba, prodaju sir i jaja

"Fundamentalno nerazumijevanje tržišne ekonomije"

Koliki značaj otvaranju državne trgovine pridaju u vladi možda najbolje govori podatak da je na njeno otvaranje došlo dvoje ministara - ministrica poljoprivrede Marija Vučković i ministar obrane Mario Banožić. Vlada Andreja Plenkovića time je, ocjenjuju ekonomisti i poduzetnici, otišla korak dalje u pravcu jačanja ionako velike uloge države u ekonomiji umjesto da poradi na njenom smanjenju. 

"Država je kroz razne državne institucije pokazala fundamentalno nerazumijevanje tržišne ekonomije i pozicije države u takvoj ekonomiji. Nije im, recimo, palo na pamet da tim novcima potaknu osnivanje zadruge koja bi bila predstavnik OPG-ova, kao što je zadrugarstvo temelj švicarske i brojnih drugih europskih ekonomija, nego otvaraju državni dućan novcima poreznih obveznika koje nitko ništa nije pitao. Ovo nije prvi takav primjer u zadnjih nekoliko mjeseci, prisjetimo se velebne predizborne najave državnog booking portala i dubrovačkog studentskog doma koji nudi ugostiteljske usluge", prokomentirao je za Index suosnivač i izvršni direktor Glasa poduzetnika Dražen Oreščanin.

Šef uprave Emmezete: To je nelojalna konkurencija, a u isto vrijeme spašavaju gubitaše

Iznenađenje nije izostalo ni među trgovcima koji se pitaju što će država u izrazito tržišno orijentiranoj djelatnosti kao što je maloprodaja. Posao države u tržišnoj ekonomiji, upozoravaju trgovci, ipak nije da se bavi maloprodajom sira, pršuta, jaja, šunke, ribe i druge hrane, čak ni kada tu hranu proizvode privatnici, mahom OPG-ovi. 

"To je zapravo nelojalna konkurencija trgovcima. Država se ne bi trebala baviti poslom u kojem postoji jaka konkurencija i brojni poduzetnici koji znaju taj posao i dokazali su se na tržištu, niti to spada u njene djelatnosti. Ako već žele promovirati hrvatske proizvode, što nisu otvorili takvu trgovinu u Londonu, Parizu ili Madridu?! U isto vrijeme, spašavaju gubitaše", ističe za Index predsjednik uprave Emmezete Slobodan Školnik. 

U trgovini u Hrvatskoj ne nedostaje konkurencije, čemu još državno petljanje?

Prema podacima Ekonomskog instituta, trgovina spada među najvažnije djelatnosti u hrvatskom gospodarstvu. Podaci državne statistike, istaknuo je Ivan-Damir Anić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta u Sektorskim analizama tog instituta, u 2018. godini je iznosio 19 posto u bruto dodanoj vrijednosti, 15,7 posto u ukupnom broju zaposlenih kod pravnih osoba i 18,8 posto u broju poduzetnika. Glavninu tog kolača čini upravo trgovina na malo, odnosno maloprodaja. 

"To je djelatnost u kojoj su promjene izuzetno dinamične i brojni čimbenici utječu na njezin razvoj", zaključio je Anić u spomenutoj publikaciji Ekonomskog instituta. 

Uzme li se u obzir da u trgovini ne nedostaje konkurencije, nejasno je što država pokušava napraviti svojim izletom u tu djelatnost. Naši sugovornici u tome uglavnom vide igrokaz za političke potrebe. 

Munjiza: Vidjet ćemo kakve će rezultate imati

No, ima i onih koji smatraju da bi državna trgovina doista mogla pomoći dijelu hrvatskih proizvođača u plasmanu njihovih proizvoda na tržištu. Tim više što mnogi proizvođači, kako se već godinama žale, doista nemaju mogućnost plasmana svojih proizvoda preko polica velikih trgovačkih lanaca, a što ovi obično objašnjavaju njihovom nekonkurentnošću. 

"Ovdje se očito pokušava poslati poruka trgovačkim lancima da u svoju ponudu uključe što više hrvatskih proizvoda. Ne smatram to lošim. A kakve će rezultate imati ta tvrtka, to ćemo vidjeti", kaže za Index čelni čovjek Lonia trgovine Drago Munjiza. 

Pitanje kvalitete poslovanja državne trgovine postavljaju i drugi naši sugovornici.

Školnik upozorava da je dosadašnja praksa pokazala da petljanje države u gospodarstvo vodi u katastrofu, dok je Oreščanin u svom statusu na Facebooku upozorio da bi nova trgovina mogla postati novi poligon za uhljebljivanje te je zaključio da će njeno poslovanje biti netransparentno.

A zašto je ova ideja opasna? Dućan sam po sebi ne predstavlja naročit problem, nije to ni prva a vjerojatno ni zadnja situacija kad se država miješala u tržišne odnose.

No, opasna je spoznaja da država, nakon što su proračunske milijarde već potrošene na gubitaše poput Uljanika i Croatia Airlinesa, i dalje želi uvelike kontrolirati tržište i očito nema namjeru to prestati raditi. Štoviše, umjesto da osigura svima jednake i kvalitetne uvjete, država se ovim potezom ubacila na tržišnu utakmicu i tako ljudima koji od toga žive radi nelojalnu konkurenciju. Također, država će kroz dućan koji je otvorila, namjerno ili slučajno, neke poduzetnike promovirati i tako ih staviti u povoljniji položaj na tržištu.

>> Croatia Airlines je rupa bez dna, u godinu dana dobili skoro milijardu naših kuna

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.