DOM ZDRAVLJA u Dubrovniku već trideset godina nema radiološki odjel, pa pacijenti sve pretrage moraju obavljati u dubrovačkoj bolnici. A upravo su najdulje liste čekanja, od 240 dana, prije nekoliko mjeseci u bolnici imali za preglede elektromiografije, color doppler donjih ekstremiteta i UZV dojke.

Ravnatelji bolnica su po naputku ministra Beroša morali smanjiti liste čekanja, pa su na jugu Hrvatske angažirali vanjske suradnike. Danas se na UZV dojke čeka 13 dana, a kako bi Dubrovčanke došle na red, neke od njih će trebati prijeći 200-tinjak kilometara do Metkovića ili Korčule. 

Svaki četvrti dan novi slučaj. "Imamo potrebe za UZV-om"

U Hrvatskoj je rak dojke najčešći rak kod žena, koji u prosjeku dnevno otkrije šest žena. Statistika nije puno bolja ni u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj godišnje od raka oboli 90 žena i tako već deset godina.

Država ima i Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, a cilj im je smanjiti stopu smrtnosti. Upravo se redovitim pregledima koji, između ostalog, uključuju i ultrazvučni pregled, rak može otkriti u ranom stadiju, kada su šanse za izlječenje puno veće.

Od četiri županijska doma zdravlja, dubrovački nema radiološke pretrage jer se u gradu nalazi bolnica. Ista bolnica koja je imala duge liste čekanja i koja ih je skratila, između ostalog, slanjem žena na UZV u manje sredine.

U Zagrebu i Splitu, bez obzira na bolnice, domovi zdravlja imaju radiološke odjele, dok ravnatelj dubrovačkog Doma zdravlja Branko Bazdan navodi kako ne trebaju imati radiološki odjel upravo zbog bolnice te da je to već godinama zdravstvena politika.

"Već dugi niz godina radiološke pretrage nisu dio primarne zdravstvene zaštite. Dom zdravlja se s godinama u tom smjeru i razvijao, pa zbog toga danas nemamo prostornih i kadrovskih mogućnosti. Trenutno imamo potrebe, ali pri realizaciji imamo dugoročne probleme. 

Osim prostora, nedostaje nam i djelatnika. Trebali bismo raspisati specijalizaciju za radiologa i onda bismo čekali najmanje pet godina da specijalizacija završi. To nije projekt koji se može odmah napraviti, a pitanje je što će biti za pet godina i hoćemo li imati potrebe", kazao je Bazdan. 

Metković hitne slučajeve rješava u jednom danu

Godinama su stanovnici Doline Neretve na velik broj pregleda trebali odlaziti u dubrovačku bolnicu, no sad se situacija promijenila, barem kada je u pitanju UZV dojke. Došlo je do zamjene, sad Dubrovčanke idu u Metković, kako su nam potvrdili iz Doma zdravlja. 

"Kako bi se smanjile liste čekanja, s HZZO-om smo ugovorili da će naš liječnik odlaziti na ispomoć u dubrovačku bolnicu te da će i neke pacijente slati kod nas, u Metković, na UZV. Ovdje nemamo problema s naručivanjem na UZV. 

Hitne slučajeve rješavamo odmah, a druge pacijente kroz tri tjedna. Rad nam olakšava i dolazak još jednog radiologa, pa sada u Kabinetu za UZV i RTG dijagnostiku imamo dva liječnika", rekao je ravnatelj Vjekoslav Čuvalo te dodao kako im dubrovački pacijenti dolaze i na color doppler.

U Hrvatskoj nedostaje 1600 liječnika

Iako su trenutno u dubrovačkoj bolnici liste čekanja relativno prihvatljive, još uvijek ne mogu doskočiti rješenju nedostatka zdravstvenih djelatnika. S tim se problemom muči cijela Hrvatska, u kojoj, prema podacima Hrvatske liječničke komore, u bolnicama nedostaje oko 1600 liječnika.

U najvećem deficitu su anesteziolozi, radiolozi, patolozi i pedijatri. Nedostaje i 230 obiteljskih liječnika te oko 170 primarnih pedijatara i ginekologa. Te nedostatke osjeti i dubrovački Dom zdravlja. 

"Dubrovnik je specifična sredina i tu nam nedostaje svih mogućih zdravstvenih djelatnosti. Stanovnici koji odlaze u druge gradove na studije sve manje se vraćaju u Dubrovnik po završetku fakulteta.

Prije se njih 90% vraćalo, a danas je tržište rada takvo da ostaju u klinikama i vrlo malo ih se vraća. A dovesti zdravstvenog djelatnika u Dubrovnik iz nekog drugog mjesta je vrlo teško s obzirom na to da je cijena najma zbog turizma otišla u nebo", kazao je ravnatelj Bazdan.

Stambeno pitanje - glavni problem

Kaže kako su, u suradnji sa Županijom, uspjeli financirati smještaj pedijatru jer su veliki problem imali s popunjavanjem rasporeda. 

"Tu mjeru smo odlučili iskoristiti upravo za pedijatra jer nam njih najviše nedostaje i zapravo smo bili prisiljeni to napraviti. No, za veći broj ljudi to je problem. Uz pedijatre, nedostaje nam i jedan ginekolog, uz šest ordinacija koje imamo.

I tu se nekako snalazimo. Pokrivamo se dobrotom ostalih liječnika i našom umjetnošću da im osiguramo sredstva za prekovremene sate", rekao je Bazdan i dodao kako ne mogu uključiti u rad privatne ginekologe ili pedijatre jer se radi o starijim kolegama koji su pred mirovinom. 

Kako bi popunili taj kadar, morat će čekati završetak nekoliko specijalizacija koje su tijeku. Ovo ljeto trebali bi dobiti liječnika opće prakse, a pedijatra i ginekologa čekat će još četiri godine. Do tada bi im ponovno moglo nedostajati kadra zbog odlazaka u mirovinu.